Pređi na sadržaj

Oksfordski statuti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Oksfordski statuti doneti su u Engleskoj 1258. godine. Često se navodi kao prvi pisani ustav Engleske (izuzimajući Veliku povelju sloboda Jovana bez Zemlje).

Statuti[uredi | uredi izvor]

U proleće 1258. godine kralj Henri ΙII je, ne obazirući se na rđavu prošlogodišnju letinu, od barona zatražio trećinu čitavih prihoda zemlje. Tada je došlo do preloma. Naoružani baroni dolaze na zasedanje u Vestminster i nateraju kralja da odredi 24 čoveka radi sprovođenja opšte političke reforme. Komisija dvadesetčetvorice je iste godine u Oksfordu podnela projekat novog ustava, tzv. „Oksfordski statuti“ koje su u Engleskoj zaveli baronsku oligarhiju. Sva vlast preneta je na petnaestoricu barona bez čije saglasnosti kralj nije mogao doneti odluke. Veliko veće je ukinuto i zamenjeno malim većem od dvanaest lica koja su birali baroni. Baroni su postavljeni i na sve važnije funkcije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Istorija srednjeg veka 2- A. D. Udaljcov, J. A. Kosminski i O. L. Vajnštajn