Oleksandra Matvijčuk
Oleksandra Matvijčuk | |
---|---|
![]() | |
Datum rođenja | 8. oktobar 1983. |
Mesto rođenja | Bojarka, Kijevska oblast, Ukrajinska SSR, Sovjetski Savez |
Zanimanje | Advokat, aktivista za ljudska prava |
Oleksandra Vjačeslavivna Matvijčuk (ukrajinski: Oleksandra V’яčeslavіvna Matvійčuk; rođena 8. oktobra 1983) je ukrajinski advokat za ljudska prava i lider civilnog društva u Kijevu. Ona je na čelu neprofitne organizacije Centar za građanske slobode i borac je za demokratske reforme u svojoj zemlji i regionu OEBS-a.[1]
Edukacija[uredi | uredi izvor]
Pohađala je nacionalni univerzitet Kijeva "Taras Ševčenko" , gde je diplomirala je 2007. godine kada je stekla diplomu master studija.
2017. godine je postala prva žena koja je učestvovala u ukrajinskom programu za nove lidere Univerziteta Stenford u SAD.[2][3]
Karijera[uredi | uredi izvor]
Oleksandra je počela da radi za neprofitnu organizaciju Centar za građanske slobode 2007. godine, u godini u kojoj je ta organizacija i osnovana.
2012. godine je postala član Savetodavnog veća pri komesaru za ljudska prava ukrajinskog nacionalnog parlamenta (verhovne rade).
U periodu između Revolucije dostojanstva i invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine fokusirala se na dokumentovanje ratnih zločina tokom rata u Donbasu. Susrevši se sa tadašnjim potpredsednikom Sjedinjenih Država Džozefom Bajdenom 2014. godine, ona se založila za veću podršku u sanbdevanju oružjem kako bi se okončao rat.[4]
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Oleksandra se pojavila u brojnim međunarodnim medijima kako bi predstavljala ukrajinsko civilno društvo, posebno u vezi sa pitanjima koja se odnose na interno raseljena lica i pitanje ratnih zločina, kao i druga pitanja ljudskih prava. Prema Forin Polisi-ju, zalagala se za stvaranje specijalnog 'hibridnog suda' koji bi istraživao pitanja ratnih zločina i kršenja ljudskih prava. Takođe je pozvala da se Vladimiru Putinu i ruskim vojnicima sudi u specijalnom tribunalu za rusku invaziju na Ukrajinu, navodeći da bi to moglo da ima efekat hlađenja na „brutalnost kršenja ljudskih prava koja ruske trupe čine”.[5][6]
Nagrade[uredi | uredi izvor]
- 2022 – Rajt Lajvlihud nagrada
- 2021 – Kandidat Ukrajine u Komitetu UN protiv torture[7]
- 2017 – Nagrada „Ukrajinska žena od hrabrosti“ koju je dodelila ambasada SAD[8]
- 2016 – Nagrada "Democracy Defender Award", Parlamentarna skupština OEBS-a[9]
- 2015 – „Sjur Lindebrække Prize for Democracy and Human Rights“, koju dodeljuje norveška politička partija desnog centra "Hoire".[10]
- 2007 – Nagrada Vasilj Stus, Ukrajinski ogranak "PEN International"[11]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Oleksandra Matviychuk - Ukraine | Coalition for the International Criminal Court”. www.coalitionfortheicc.org. Pristupljeno 2023-05-31.
- ^ University, © Stanford; Stanford; California 94305. „Ukrainian Emerging Leaders Cohort 2017-18”. fsi.stanford.edu (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-05-31.
- ^ „Oleksandra Matviichuk | CivilMPlus” (na jeziku: francuski). 2018-04-27. Pristupljeno 2023-05-31.
- ^ „Activist who met Biden in 2014 says ‘Putin war crimes could have been stopped’”. The Independent (na jeziku: engleski). 2022-03-29. Pristupljeno 2023-05-31.
- ^ Mackinnon, Robbie Gramer, Amy (2022-06-10). „Ukraine’s ‘Nuremberg Moment’ Amid Flood of Alleged Russian War Crimes”. Foreign Policy (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-05-31.
- ^ Rankin, Jennifer (2023-02-27). „Ukrainian Nobel peace laureate calls for special tribunal to try Putin”. The Guardian (na jeziku: engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 2023-05-31.
- ^ „18th Meeting of States parties & 2021 elections - Committee against Torture”. OHCHR (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-05-31.
- ^ „Citizens need to hold power to account because ‘even an angel can turn into the devil’ — EUAM Ukraine” (na jeziku: engleski). 2020-07-02. Pristupljeno 2023-05-31.
- ^ „Ukrainian Wins Democracy Defender Award”. VOA (na jeziku: engleski). 2016-03-04. Pristupljeno 2023-05-31.
- ^ „Awarded for human rights efforts in Ukraine”. Human Rights House Foundation (na jeziku: engleski). 2015-04-24. Pristupljeno 2023-05-31.
- ^ „Premія іmenі Vasilя Stusa”. PEN Ukraine (na jeziku: ukrajinski). 2022-10-06. Pristupljeno 2023-05-31.