Omladina (časopis)
„Omladina” bio je studentski časopis Srpske omladine u Zagrebu koji je jako kratko izlazio (1894–1895). Taj mesečnik je prvi studentski časopis na Sveučilištu u Zagrebu.[1] U njegovoj uređivačkoj politici su pored prošlosti, dominantno zastupljene u svim rodovima (člancima, poeziji i priči), bile evidentne i struje modernih ideja, koje se posebno vide u objavljenim prevodima.[2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Časopis je osnovao njen vlasnik Petar Belobrk (1874—1935), docnije advokat i političar, a izdavač je bila „Srpska akademska omladina u Zagrebu”. Izlazio je od 1. januara 1894. (12 brojeva) do 1. maja 1895. (5 brojeva). Štampan je u Srpskoj štampariji u Zagrebu. Cena mesečnika za pola godine bila je 75 novčića a za celu 1,50 forinta. Rukopisi i pretplata slati su na uredništvo (Medulićeva ulica br. 7).
Prema ideji osnivača, omladinaca Srba sa Sveučilišta u Zagrebu, časopis je imao zadatak da nastavi tradiciju književnih listova, svojih prethodnika, časopisa Srpskog zabavnika (1884–1885), u kom bi sarađivali omladinci, studenti, ali i stariji poznati pisci.[3]
Iako se Belobrk vodio kao urednik časopisa „Omladina” on je zapravo bio samo nominalni urednik, a pravi je bio Kamenko Subotić (Vukovar, 1870—1932), koji je objavio najveći broj priloga pod punim imenom i različitim pseudonimima (Petar Milanović, Leander).[4] Časopis je štampan ćirilicom [5], a u članku Dvije knjige za narod se osporava Hrvatima da Sveučilište zovu hrvatskim imenom, jer istim pravom, udjelom u finansiranju, može se zvati i Srpsko sveučilište.[6]
Saradnici[uredi | uredi izvor]
Pored poznatih saradnika Omladine: Vladimira M. Jovanovića, Alekse Šantića, Svetozara Ćorovića, u časopisu su svoje radove objavili i drugi, danas već zaboravljeni pisci: Vaso Paprić, Damjan Jevrić, Mihailo Vukčević, Milo Vojvodić, Jovan Živojnović, Jovan Z. Medurić
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Artuković 2001, str. 32.
- ^ „Omladina”, list studenata na sveučilištu Franje Josipa I u Zagrebu, Zbornik o Srbima u Hrvatskoj 1. Beograd, SANU, 1989, 117–130.
- ^ Staniša Vojinović, Literatura lista Srpski zabavnik (1884–1885), Zbornik o Srbima u Hrvatskoj 5. urednik Vasilije Krestić, Beograd, SANU, 2004, 355–400.
- ^ Literatura spisa Kamenka Subotića (1884–1928). Novi Sad [1928], 2. Neke pseudonime razrešio je u ovoj bibliografiji.
- ^ Artuković 2001, str. 121.
- ^ Artuković 2001, str. 123.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Artuković, Mato (2001). Srbi u Hrvatskoj (Kuenovo doba). Hrvatski institut za povijest - podružnica za povijestSlavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod. ISBN 953-6659-09-3.