Opsada Jorktauna

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opsada Jorktauna
Deo Američkog rata za nezavisnost

Kornvolisova predaja u Jorktaunu.
Vreme28. septembar 1781-19. oktobar 1781
Mesto
Komandanti i vođe
Džordž Vašington Čarls Kornvolis

Opsada Jorktauna je bila odlučujuća pobeda udruženih snaga američke Kontinentalne armije predvođene generalom Džordžom Vašingtonom i francuske vojske predvođene grofom od Rošamba nad britanskom vojskom kojom je komandovao lord Kornvolis. Kao vrhunac jorktaunške kampanje, pokazalo se da je opsada bila poslednje velika kopnena bitka u Američkom ratu za nezavisnost, pošto je Kornvolisova predaja i zarobljavanje njegove vojske primoralo britansku vladu da okonča rat.

Oko 5500 francuskih vojnika se 1780. iskrcalo u Roud Ajlandu da pomognu svojim američkim saveznicima u operacija protiv Britanaca u Njujorku. Nakon dolaska poruke iz Francuske u kom se pominjala mogućnost podrške flote grofa de Grasa iz francuske Zapadne Indije, Vašington i Rošambo su odlučili da zatraže pomoć od de Grasa bilo u opsadi Njujorka ili u operacijama protiv britanske vojske u Virdžiniji. Na Rošambov savet, de Gras je odgovorio da namerava da uplovi u zaliv Česapik, gde je Kornvolis preuzeo kontrolu nad vojskom. Kornvolisu, kome su u prvom trenutku stigla nejasna naređenja od pretpostavljenog oficira Henrija Klintona, je na kraju naređeno da izgradi odbranjivu luku sa dubokom vodom, što je on i počeo da gradi u Jorktaunu. Kornvolisove pokrete u Virdžiniji su pratile snage Kontinentalne armije kojima je komandovao Markiz de Lafajet.

Francuske i američke armije su se udružile severno od Njujorka u leto 1781. Kada je stigla vest od de Grasovoj odluci, udružena vojska je krenula na jug prema Virdžiniji i vršila taktičke obmane kako bi uverile Britance da se planira opsada Njujorka. De Gras je isplovio iz Zapadne Indije i stigao u zaliv Česapik krajem avgusta, dovevši dodatnu vojsku i obezvedivši pomorsku blokadu Jorktauna. Sa sobom je nosio 500.000 srebrnih pezosa sakupljenih od stanovnika Havane da kupi zalihe za opsadu i isplatu Kontinentalne armije. Dok je bio u Santo Domingu, de Gras se sreo sa Franciskom Saedorm de Sagronisom, agentom kralja Karlosa III. De Gras je planirao da ostavi nekoliko svojih ratnih brodova u Santo Domingu. Savedra je obećao pomoć španske mornarice u zaštiti francuske trgovačke flote, što je mogućilo de Gradu da otplovi na sever sa svim svojim brodovima. Početkom septembra, de Gras je bici u zalivu Česapik porazio britansku flotu kojom je komandovao ser Tomas Grejvs koja je došla da odblokira Kornvolisa. Ovom pobedomde Gras je blokirao svaki Kornvolisov pokušaj da se izvuče preko mora. Do kraja septembra stigli su Vašington i Rošambi, pa su kopnene i mornaričke snage potpuno opkolile Kornvolisa.

Nakon početnih proprema, Amerikanci i Francuzi su oformilisvoje prve linije i počeli sa bombardovanjem. Nakon što je britanska odbrana oslabila, Vašington je 14. oktobra 1781. poslao dve kolone da napadnu poslednje preostalo značajno spoljašnje britansko utvrđenje. Nakon što je američka artiljerija prišla bliže i jače bombardovala, situacija na britanskoj strani se brzo pogršavala i Kornvolis je 17. oktobra zatražio uslove predaje. Nakon dva dana pregovora, ceremonija predaje se odigrala 19. oktobra, bez Kornvolisa koji je tvrdio da je bolestan. Nakon zarobljavanja više od 7000 britanskih vojnika, počeli su pregovori između SAD i Velike Britanije, što je rezultovalo Pariskim mirom.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]