Opsada Sarda (547. p. n. e.)
Opsada Sarda (547. p. n. e.) | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo vojnih pohoda Kira Velikog | |||||||
Karta Lidije sa označenim gradom Sardom | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Lidija | Ahemenidsko carstvo | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Krez |
Kir Veliki Harpag Oebar | ||||||
Jačina | |||||||
nepoznato | nepoznato | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
nepoznati | minimalni |
Opsada Sarda(547. p. n. e.) je bila zadnja i odlučujuća bitka između lidijskog kralja Kreza i perzijskog vladara Kira Velikog. Nakon zaustavljanja lidijske invazije u bici kod Pterije, Kir Veliki je odlučio da iznenada napadne Lidiju[1] i time ukloni opasnost sa zapada. Vojska Persijskog carstva pobedila je Lidijce i njihove saveznike u bici kod Timbre posle čega su sve lidijske teritorije potpale pod persijsku vlast, dok su se kralj Krez i ostaci njegove vojske povukli u glavni grad Sard. Opsada grada je trajala svega dve nedelje[2], nakon čega je Lidijska kraljevina i zvanično anektirana od strane Persijanaca. Prema Kteziju, tokom opsade grada persijski general Oebar je savetovao Kira Velikog da persijski vojnici hodaju na motkama kako bi izgledali kao džinovski ratnici, što je navodno prestravilo građane Sarda i dovelo do pada samog grada.[3] Nakon opsade Sarda Jonjani i drugi maloazijski Grci pobunili su se protiv Kira, ali je njihov ustanak 542. p. n. e. ugušio Harpag[4], jedan od najboljih zapovednika u persijskoj vojsci.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Herodot, I. 76.
- ^ Briant 2002, str. 36.
- ^ „Oebar (Oebares), AncientLibrary.com”. Arhivirano iz originala 19. 10. 2012. g. Pristupljeno 05. 08. 2017.
- ^ „Harpag (Livius.org, Jona Lendering)”. Arhivirano iz originala 03. 11. 2005. g. Pristupljeno 05. 08. 2017.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Briant, Pierre (2002). From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire. Eisenbrauns. ISBN 978-1-57506-120-7.
- Dandamaev, M. A. (1989). A Political History of the Achaemenid Empire. BRILL. ISBN 978-90-04-09172-6.