Pređi na sadržaj

Opšta bolnica Kraljevo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opšta bolnica „Studenica” Kraljevo
Internistički sektor
Lokacija
Koordinate: 44° 02′ 00″ N 20° 27′ 00″ E / 44.03333° S; 20.45000° I / 44.03333; 20.45000
MestoKraljevo
(Jug Bogdanova 110)
RegionRaški upravni okrug
Država Srbija
Istorija
Osnovana[[ ]]
Organizacija
Zdravstveni sistemRFZO
Finansiranjedržavna bolnica
Vrsta bolniceopšta bolnica
Zdravstvene usluge
Hitna pomoćDa
HelidromNe
Broj kreveta580.[1]
Veb-sajt
www.bolnicastudenicakv.co.rs

Opšta bolnica „Studenica” Kraljevo je zdravstvena ustanova u sistemu zdravstva Srbije na području Moravičkog upravnog okruga koja zdravstvenu delatnost obavlja na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, koji obuhvata specijalističko-konsultativnu i bolničku zdravstvenu delatnost.[2]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Opšte bolnice se nalazi u Ulici Jug Bogdanova 110 u gradu Kraljevu u istoimenoj opštini u Raškom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. bolnica je imala 124.554 potencijalnih korisnika zdravstvenih usluga, sa Gradsko područje Kraljeva koje čini naselje Kraljevo i još 17 naselja: Adrani, Čibukovac, Grdica, Jarčujak, Konarevo, Mataruge, Mataruška Banja, Metikoš, Ratina, Ribnica, Vitanovac, Vrba, Zaklopača, Žiča, Kovanluk, Tavnik i Jovac

Bolnica se za tercijalni novo zdravstvene zaštite oslanja na Klinički centar Srbije u Beogradu, od koga je udaljena autoputem „Miloš veliki” oko 160 kilometara.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Materijalni ostaci bolnica u manastiru studenica

Razvoj zdravstvene zaštite na području Kraljeva ima dugu tradiciju, počev od srednjeg veka, i bio je vezan za period manastirske medicine u Srbiji, kada je prva srpska bolnica pod nazivom „Sveti duh”, bila prva bolnica osnovana na teritoriji srpske srednjovekovne države, urađena po ugledu na hilandarsku bolnicu, u sklopu manastirskih zgrada, istoimenog manastira. Bolnica je osnovana 1208. ili 1209. godine, po dolasku Svetog Save u Srbiju, kada je bio napisan i Studenički tipik (1208. do 1216. godine), koji je u glavi 40 sadržao obaveštenja o manastirskoj bolnici, koja se nalazila u sklopu manastirskih zgrada, a za koju su prema odredbama ovog tipika bili predviđeni posebni uslovi, način postavljanja ležaja za bolesnike i određivanje bolničara.[3] Bolnica manastira Studenica razlikovala se od hilandarske po tome što su se u studeničkoj bolnici lečili samo monasi oboleli od akutnih oboljenja. Sa njenim postojanjem i pisanim regulisanjem njenog postojanja zvanično je započela zdravstvena kultura u srpskom narodu i državi.[3][4][5][6]

Bolnica u 19. veku

Posle Drugog srpskog ustanka 1817. godine osnovana je prva narodna ambulanta Kneževića u Karanovcu (Kraljevu).[7]

Nakon stvaranja Kneževine Srbije, prvi podatak o bolničkoj zaštiti u Kraljevu datira iz 1837. godine, kada je u Karanovačkom garnizonu osnovana mala bolnica. Potom je 1850-tih osnovana i bolnica za lečenje obolelih od sifilisa, koja je potom preseljena u okolinu Raške.[7]

Jedna od prvih bolnica u Srbiji osnovana je u Kraljevu 1863. godine u 19. veku, sa njom je počelo organizovano lečenje stanovništva. Prvi upravnik bolnice je bio lekar Jovan sa platom od 37 talira.[7]

Skraja 19. veka (1895) na osnovu odobrenja Sanitetskog odeljenja Ministarstva unutrašnjih dela Kraljevine Srbije, osnovana je prva građanska bolnica, kao privremena sreska bolnica, smeštena nenamenskoj zgradi sa 10, odnosno 15 kreveta.[7]

Bolnica u 20. veku
Bolnica u Kraljevu 1915.

Prvu ,namenski izgrađenu bolnicu Grad Kraljevo i srez dobili su 1913. godine, kada je izgrađena sreska bolnicu sa 50 kreveta, paviljonskog tipa, opšteg smera.[7]

U arhivu Kraljeva postoji podastak da je od 1936 do 1940. godine u Kraljevu radila Bolnica Moravske banovine, čiji upravnik je 1940. godine bio dr Vitomir Govedarević, hirurg, koji je u izveštaju naveo da je te godine izvršeno 800 operacija.[7]

Bolnica u 21. veku

Početkom 21. veka (2001) stara zgrada bolnice je kompletno obnovljena, što je omogućilo pacijentima bolje uslove za održavanje lične higijene, a zdravstvenim radnicima povoljnije uslove ra rad. U njoj su smeštena internistička odeljenja bolnice: interno, hemodijaliza, neuropsihijatrijsko, dermatovenerološko, infektivno i služba za gastroenterologiju.

Zemljotres koji  je novembra 2010. godine pogodio Kraljevo i okolinu je znatno je oštetio zgradu Internističke bolnice, sa 220 postelja, koje je privremeno preseljena u Hiruršku bolnicu. Nakon obezbeđenja neophodnih finansijskih sredstva od strane Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. rekonstruisano je 5.500 m² korisne površine. Dana 29. aprila 2015. godine Internistički odsek Opšte bolnice ”Studenica”, ponovo je stavljen u funkciju.[7]

Opšta bolnica „Studenica” Kraljevo pod ovim nazivom kao samostalna ustanova u sistemu zdravstva Srbije postoji od 30. septembra 2014. godine.[7]

Delatnost[uredi | uredi izvor]

Opšta bolnica u Kraljevu obavlja polikliničku i stacionarnu zdravstvenu delatnost, u okviru koje:

  • Prati zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvenu zaštitu u oblastima za koje je osnovana i preuzima i predlaže mere za njihovo unapređenje;
  • Prati i sprovodi metode i postupke prevencije, dijagnostike, lečenja i rehabilitacije zasnovane na dokazima, a naročito one utvrđene stručno-metodološkim protokolima;
  • Obezbeđuje uslove za stručno usavršavanje zaposlenih i za unapređenje organizacije i uslova rada;
  • Sprovodi mere radi sprečavanja neželjenih komplikacija i posledica pri pružanju zdravstvene zaštite, kao i mere opšte bezbednosti za vreme boravka pacijenata u Opštoj bolnici u Prokuplju i obezbeđuje stalnu kontrolu sprovođenja ovih mera;
  • Organizuje i sprovodi mere u slučaju elementarnih i drugih većih nepogoda a u okviru svojih delatnosti vrši poslove odbrane zemlje koji se odnose na planiranje, organizovnje, pripremanje i osposobljavanje za rad u slučaju ratnog i vanrednog stanja
  • Odgovorna je za vršenje usluga iz delatnosti za koju je registrovana, na nivou utvrđenh planova odbrane i odluka nadležnih organa;
  • Organizuje i sprovodi stručno usavršavanje zdravstvenih radnika, zdravstvenih saradnika i ostalih zaposlenih u Bolnici radi unapređenja kvaliteta stručnog rada i proveru tih mera ;
  • Organizuje i sprovodi mere stalnog unapređenja kvaliteta stručnog rada i sprovodi njegovu unutrašnju proveru;
  • Sprovodi mere radi sprečavanja neželjenih komplikacija i posledica pri pružanju zdravstvene zaštite
  • Sprovodi mere opšte bezbednosti za vreme boravka pacijenata u Opštoj bolnici Prokuplje i obezbeđuje stalnu kontrolu ovih mera.

Organizacija rada[uredi | uredi izvor]

Opšta bolnica Kraljevo obavlja zdravstvenu delatnost na sekundarnom nivou, koja obuhvata:

  • prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja,
  • specijalističko konsultativne preglede,
  • dijagnostičku obradu,
  • lečenje i rehabilitaciju

Rezultati rada[uredi | uredi izvor]

Kapacitet i korišćenje opšte bolnice Kraljevo u 2015. godini.[8]
Broj postelja Broj ispisanih bolesnika Broj dana lečenja Prosečna dužina lečenja
(dani)
Prosečna dnevna zauzetost postelja
(%)
Obrt bolničkih postelja
575 20.322 117.284 5,8 55,9 35,3

Organizaciona struktura[uredi | uredi izvor]

Opšta bolnica koja obavlja stacionarnu i specijalističko – konsultativnu delatnost i druge delatnosti preko organizovane službe za obavljanje specijalističko – konsultativne i stacionarne zdravstvene delatnosti i druge delatnosti organizovana je na sledeći način:

Menadžment[uredi | uredi izvor]

Upravni organi
  • Direktor
  • Upravni odbor
  • Nadzorni odbor
Stručni organi Opšte bolnice
  • Stručni savet
  • Stručni kolegijum
  • Etički odbor
  • Komisija za unapređenje kvaliteta rada

Odeljenja i službe[uredi | uredi izvor]

  • interne medicine;
  • hirurgije i dečije hirurgije;
  • pneumoftiziologije;
  • neurologije;
  • dermatovenerologije;
  • otorinolaringologije;
  • ortopedije sa traumatologijom;
  • urologije;
  • oftamologije;
  • ginekologije i akušerstva (sa neonatologijom)
  • pedijatrije;
  • anesteziologije sa reanimatologijom;
  • mikrobiološke dijagnostike;
  • fizikalne medicine sa rehabilitacijom;
  • psihijatrije;
  • radiološke dijagnostike
  • farmaceutske zdravstvene delatnosti (bolnička apoteka);
  • snabdevanje krvlju i krvnim produktima;
  • laboratorijske dijagnostike
  • patologije i sudske medicine

Opšta bolnica u Kraljevu obavlja i sanitetski prevoz u druge zdravstvene ustanove na višem (tercijernom) nivou zdravstvene delatnosti.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Uredba o planu mreže zdravstvenih ustanova Republike Srbije”. paragraf.rs. Službeni Glasnik RS. Pristupljeno 1. 5. 2020. 
  2. ^ „ODLUKA O OSNIVANJU OPŠTE BOLNICE KRALJEVO”. www. demo.paragraf.rs. Pristupljeno 7. 5. 2020. 
  3. ^ a b Katić R.: Bolnica svetoga Save u Manastiru Studenici. Osam vekova manastira Studenice, Beograd; 1986. p.201-207.
  4. ^ Katić R. Pregled istorijskog razvoja srpske srednjovekovne naučne medicine. 700 godina medicine u Srba. Beograd: SANU, Galerija Srpske akademije nauke i umetnosti; 1971. p.11-17.
  5. ^ Katić R. Srpska srednjovekovna medicina. Gornji Milano-vac: Dečje novine; 1990.
  6. ^ Pavlović B. Manastirske bolnice u srednjovekovnojSrbiji. Crkvene studije 2004; 1: 381-8.
  7. ^ a b v g d đ e ž „Istorijat – Opšta bolnica „Studenica” Kraljevo”. www.bolnicastudenicakv.co.rs. Pristupljeno 6. 5. 2020. 
  8. ^ Zdravstveno-statistički godišnjak za 2015. godinu, Institut za javno zdravlje Srbije, 2016. Pristupljeno: 30. 5. 2020

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]