Pekinški dijalekt

pekinški dijalekt
北京話 / 京腔 Běijinghuà
Govori se u	urbani Peking, Kina
Region	severoistočna Kina
Broj govornika	oko 4-5 miliona procenjeno. (nedostaje datum)
Jezička porodica	sino-tibetanski kineski mandarinski pekinški dijalekt
Zvanični status
Službeni jezik u	nije služben
Jezički kodovi
ISO 639-3	–
Rasprostranjenost pekinškog (mandarinskog) dijalekta

Pekinški dijalekt (uproš: 北京话; trad: 北京話; pin: Běijīnghuà) je mandarinski dijalekt koji se govori u urbanom području Pekinga. Pekinški dijalekt je osnova standardnog mandarinskog jezika, koji se kao standardni službeni kineski govorni jezik koristi u Narodnoj Republici Kini, Republici Kini (Tajvanu) i Singapuru.

Iako su pekinški dijalekt i standardni mandarinski jezik vrlo slični, među njima postoje manje razlike.

Rasprostranjenost

Termin „pekinški dijalekt” obično se odnosi na dijalekt kojim se govori u urbanom području Pekinga. Međutim, lingvisti su dali širu definiciju za „pekinški mandarinski jezik” (uproš: 北京官话; trad: 北京官話; pin: Běijīng Guānhuà), u koji se takođe uključuju i dijalekti koji su vrlo slični pekinškom dijalektu.

Na primjer, lokalni govor Čengde, grad sjeverno od Pekinga, smatra se dovoljno blizu pekinškog dijalekta da se stavlja u ovu kategoriju. Drugi primjeri uključuju lokalni govor Hajlara u Unutrašnjoj Mongoliji; Karamaja u Hinjiangi; i u Šendžena u Guandongu. Mnogi od tih gradova su nedavno naseljeni Han Kinezima, sa različitih jezičnih govornih područja. Kao rezultat toga, stanovnici tih gradova su usvojili standardni mandarinski jezik.

Fonologija

Fonologija pekinškog dijalekta i standardnog mandarinskog jezika su gotovo identične, ali postoje uočljive razlike.

Najistaknutija je proliferacija rotičkih samoglasnika. Svi rotički samoglasnici su rezultat -儿 /-ɹ/, sufiks imenica, osim za nekoliko riječi izgovoreno kao /ɑɹ/, koje nemaju ovaj sufiks. U standardnom mandarinskom, oni se takođe pojavljuju, ali ni blizu kao u pekinškom dijalektu. Ovaj fenomen je poznat kao Erhua (儿化).

Osim toga, pekinški dijalekt ima nekoliko fonetskih skraćivanja koji se obično smatraju previše „žargonskim” za korišćenje u standardnom mandarinskom jeziku. Na primjer, u brzom govoru, početni suglasnici prolaze kroz promjenu ako su u jednoj nenaglašenom slogu: pinjin zh ch sh /tʂ tʂʰ ʂ/ postaje r /ɻ/, tako da 不知道 bùzhīdào „ne znam” može zvučiti kao bùrīdào (naglas je na prvi i treći slog); đ ć šj (pin: j q x) /tɕ tɕʰ ɕ/ postaje j (pin: y) /j/, tako da 赶紧去 gǎnjǐnqù „idi brže” može zvučiti kao gǎnyǐnqù; b d g (pin: b d g) /p t k/ daju glas da postanu IPA: [b d g]; slične promjene se javljaju i na drugim suglasnicima. Takođe, krajnji /-n/ i (manje često) /-ŋ/ (pin: -ng) se ne može zatvoriti u cjelosti, tako da je nosni samoglasnik proglašen umjesto jedan nosni suglasnik; na primjer, 您 nín završi da zvuči kao „njih”, umjesto „njiin” u standardnom mandarinskom jeziku:

Pinjin	Standardni mandarinski	Tipičan izgovor u Pekingu
an	[an]	[æɨ̃]
ian	[iɛn]	[iɛɨ̃]
en	[ən]	[əɨ̃]
in	[in]	[iəɨ̃]
ang	[ɑŋ]	[ɑɯ̃]
eng	[ɤŋ]	[ɤɯ̃]
ing	[iŋ]	[iɤɯ̃]

Tonovi u pekinškom dijalektu imaju tendenciju da budu oštriji nego u standardnom mandarinskom jeziku. U standardnom mandarinskom, četiri tona su visoki-ravni, visoko-uzlazni, silazno-ulazni i visoko-silazni; u pekinškom dijalektu, prva dva tona su viša, treći se spušta malo više i četvrti takođe pada više.

Vokabular

Pekinški dijalekt ima mnogo riječi koje se smatraju žargonskim, i zato se pojavljuju mnogo manje ili nimalo u standardnom mandarinskom jeziku. Nedomaći Pekinžani često imaju problema sa razumijevanjem većine ovih reči. Mnogi ti neknjiževni izrazi imaju sufiks -r. Primjeri uključuju:

• 倍儿 bèir — veoma, posebno (koji se odnosi na način ili obeležje)
• 别价 biéjie — ne; obično slijedi 呀 ako se koristi kao zapovedni način (obično se koristi kada se odbija milost od bliskih prijatelja)
• 搓火儿 cuōhuǒr — biti ljut
• 颠儿了 diārle — napusti; pobjeći
• 二把刀 èrbǎdāo — osoba s ograničenim sposobnostima, klutz
• 嗬 hè — uzvik ukazuje iznenađenje ili sumnju
• 齁儿 hōur — na ekstremnoj mjeri, koristi se za ukus (obično slatko)
• 抠门儿 kōumér — tvrdica, rasipnik
• 劳驾 láojia — oprosti; čuje se često u pekinškim autobusima
• 溜达 liūda — šetati se oko; ekvivalent u standardnom Mandarinskom 逛街 ili 散步
• 撒丫子 sayazi — ići na noge, otići, napustiti
• 怂 sóng / 蔫儿 niār — pokunjen
• 消停 xiāoting — da konačno i zahvaljivo biti tih i miran
• 辙 zhé — način (da uradiš nešto); ekvivalent u standardnom Mandarinskom 办法
• 褶子了 zhezile — propao (pogotovo stvari koje treba napraviti)

Neki izrazi se smatraju tuhua (土话), kao „osnovni jezik”, koji su preneti iz starije generacije i više se ne koriste među obrazovanijim osobama, na primjer:

• 迄小儿 qíxiǎor — od mlade dobi
• 晕了菜 yūnlecài — biti neorijentisan

Drugi se mogu smatrati kao novi izrazi koji se koriste kod „modernijeg” društva:

• 套瓷儿 tàocír — baciti u koš; koristi se za košarku
• 小蜜 xiǎomì — posebna ženska prijateljica (negativno značenje)

Gramatika

Kao i kod fonologije i vokabulara, gramatika kolokvijalnog pekinškog dijalekta koristi više kolokvijalnih izraza nego standardni mandarinski. Uglavnom, standardni mandarinski je pod uticajem klasičnog kineskog jezika, što ga čini više sažet i jezgrovit; pekinški dijalekt nije bio utican na taj način, pa se čini više nadugačak — ali ovo je sačinjeno od činjenice da se pekinški dijalekt govori brže i ima fonetske skraćenice (vidi poglavlje o fonologiji gore).

Na primjer:

• Standardni mandarinski:
  • 今天会下雨，所以出门时要记得带伞。
  • Jīntiān huì xiàyǔ, suǒyǐ chūmén shí yào jìde dài sǎn.
• Pekinški dijalekt:
  • 今儿得下雨，所以出门儿时得记着带伞！
  • Jīnr děi xiàyǔ, suǒyǐ chūménr shí děi jìzhe dài sǎn!
• Nakon što je prošao kroz pekinših fonetskih smenjivanja:
  • Jīr děi xiàyǔ, suǒyǐ chūmér shi děi jìzhe dài sǎn!
• Bit će kiša danas, pa ne zaboravite ponijeti jedan kišobran, kada izađite.

Rečenica u pekinškom dijalektu zvučala bi predugačko ako bi se koristila u kontekstu koji zahtijeva standardni mandarinski jezik (npr. u pisanom obliku, ili formalnom govoru), iako zvuči u redu ako se koristi među mještanima Pekinga (sa pekinškim fonetskim smenjivanjama). Standardni mandarinski izgovor zvuči korektno ako se koristi u kontekstu koji zahtijeva (npr. među prijateljima iz različitih kineskih područja), ali je suviše neprirodan i kratak da bi se mogli primiti sva fonetska smenjivanja pekinškog izgovora i može biti neshvatljiv kao rezultat.

Vidi još

• Spisak kineskih dijalekti