Preživanje
Preživanje ili ponovno žvakanje ranije unete hrane u predželuce svojstveno je samo preživarima. Prilikom hranjenja, ove životinje žurno uzimaju hranu, površno je žvaću i gutaju. U prostranom buragu hrana se zadržava, podvrgava temeljnom mešanju, maceraciji i fermentaciji, čekajući drugu fazu obrade. Kada se životinja zasiti, progutana hrana se vraća iz predželudaca ponovo u usta, gde se još jednom temeljno žvaće. Ovo ponovno žvakanje naziva se preživanje.[1]
Faze preživanja[uredi | uredi izvor]
Preživanje počinje pola do jedan sat nakon hranjenja. To je složen refleksni akt, koji se odvija u četiri faze:
- rejekcija ili regurgitacija (vraćanje sadržaja iz predželudaca u usta)
- remastikacija (ponovno žvakanje hrane)
- reinsalivacija (ponovno natapanje pljuvačkom)
- redegluticija (ponovno gutanje bolusa)
Sve pomenute faze, zajedno sa kraćom pauzom nakon poslednje sačinjavaju tzv. ciklus preživanja. Ovi ciklusi se neprekidno smenjuju u toku jednog perioda preživanja. Ovih perioda preživanja ima više u toku 24 časa, a svaki period traje od nekoliko minuta do jednog sata. Broj perioda (kod ovaca) zavisi kako od vrste hrane (koncentrati ili seno), a tako i od broja dnevnog hranjenja životinja. Kod jednokratnog hranjenja broj perioda preživanja iznosi u proseku 14, a kod višekratnog hranjenja 18. Goveda i ovce provedu dnevno u preživanju trećinu vremena.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Stojić, Velibor (2004). Veterinarska fiziologija. Beograd: Naučna KMD. str. 236. ISBN 86-84153-33-2.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Stojić, Velibor (2004) Veterinarska fiziologija. Naučna KMD, Beograd. ISBN 86-84153-33-2