Prosecanje i probijanje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prosecanje i probijanje je tehnologija obrade metala koja služi za izradu delova od lima različitih dimenzija.

Gornje granične dimenzije delova koji se dobijaju praktično su ograničeni karakteristikama prese na kojoj se delovi izrađuju. Sam proces prosecanja, odnosno probijanja, karakteriše se u početku deformisanjem dela ispod probojca – prosekača, i to: elastičnim savijanjem, koje se određenog trenutka pretvara u plastično savijanje sa istezanjem. U periodu plastične deformacije, ivica probojca i ploče za probijanje razara spoljnu površinu dela da bi ga prosekla.

Podela procesa[uredi | uredi izvor]

Ceo proces se može podeliti na tri faze:

Faza elastičnih deformacija[uredi | uredi izvor]

Nastaje elastično sabijanje i savijanje pripremka i malo elastično utiskivanje u otvor ploče, pri čemu naponi ne prelaze granicu elastičnosti.

Faza plastičnih deformacija[uredi | uredi izvor]

U početku ove faze, zona deformacije je ograničena oko sečiva i prostire se do određene dubine u materijal pripremka. Zona deformacije se proširuje od sečiva u pravcu debljine pripremka do spajanja. Dalje prodiranje sečiva izaziva plastičnu deformaciju po celoj dubini pripremka, izazivajući pomeranje jednog dela mase pripremka u odnosu na drugi. Na kraju ove faze naponi u blizini sečiva dostižu maksimalne vrednosti, tj. vrednosti koje odgovaraju smičućoj čvrstoći.

Faza razaranja[uredi | uredi izvor]

Zona plastičnih deformacija raste, stvaraju se mikro, a zatim i makro pukotine u delu materijala koji je u neposrednom kontaktu sa sečivima, i to obično prvo na mestu dodira sa sečivom ploče, a zatim na mestu dodira sa sečivom prosekača. Ove pukotine se stvaraju u pravcima maksimalnih deformacija smicanja, i brzo se proširuju na unutrašnje slojeve materijala pripremka. Spajanjem pukotina završava se proces odvajanja. Pri daljem kretanju prosekača, odvojeni deo se potiskuje kroz otvor ploče.

Dodatni detalji[uredi | uredi izvor]

Interesantna je činjenica da brzina pritiskivača prese (brzina deformisanja) nije konstantna u toku prosecanja. Brzina deformisanja se u prvoj i drugoj fazi smanjuje, dok se u trećoj naglo povećava.

Oblik i kvalitet površine odvajanja uglavnom zavisi od veličine zazora između prosekača, odnosno probojca i ulaznog dela ploče, mehaničkih karakteristika materijala pripremka kao i od brzine deformisanja.

Na površini odvajanja mogu se pojaviti nekoliko karakterističnih zona i to: zona savijanja, zona glačanja, zona razaranja izdignuta ivica. Postojanje ovih zona i njihov međusobni raspored u velikoj meri zavise od veličine zazora, koji može biti pozitivan, negativan, ili jednak nuli.

Operacije prosecanja i probijanja najčešće se susreću kod delova složenih oblika kao početne i završne, i smatraju se osnovnim operacijama kod izrade delova od lima.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]