Pređi na sadržaj

Protivtenkovski top 50 mm Pak 38 (5 cm Pak 38)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nemački protivtenkovski top Pak 38 kalibra 50 mm u stalnoj postavci Vojnog muzeja u Beogradu.
Protivtenkovski top 50 mm

Pak 38

Glavne karakteristike
Kalibar 50 mm
Dužina cevi 3.18 m
Težina 986 kg
Elevacija d -8° do +27°
Traversa 65°
Tip projektila protivoklopni sa jezgrom od tungstena 850 g

protivoklopni i visokoeksplozivni 2,25 kg

Početna brzina projektila protivoklopni sa jezgrom od tungstena 1198 m/sec

protivoklopni i visokoeksplozivni 823 m/sec

Maksimalan domet 2500 m
Probojna moć protivoklopni sa jezgrom od tungstena 120/500/90°

protivoklopni i visokoeksplozivni 78/500/90°

Pak 38 (nem. Panzerabwehrkanone 38) je bio nemački protivtenkovski top iz Drugog svetskog rata. Proizveo ga je Rajnmetal 1938. Pak 38 je bio naslednik Paka 36, a njega je nasledio Pak 40.

Ovo je bio prvi protivtenkovski top koji se izdvojio od dotadašnjih nemačkih protivtenkovskih topova malog kalibra koje su posluživala dva čoveka koja su u isto vreme bila zadužena za njegovo pokretanje. Pak 38 je bio klasično artiljerijsko oruđe koje je pokretano uz pomoć artiljerijskog traktora, a čiju posadu je sačinjavalo sedmoro ljudi. Bio je postavljen na dvokraki lafet, a posada je bila zaštićena štitiom sačinjenim od dve paralelne oklopne ploče debljine 4 mm između kojih je razmak bio 25 mm. U naoružanje je uveden 1940. godine nakon nemačkog napada na Francusku. Uskoro se pokazalo da sa svojim protivoklopnim projektilom sa jezgrom od tungstena može da izbaci iz stroja bilo koji saveznički tenk koji se tada nalazio u upotrebi. Iako je tungsten prestao da se koristi 1942. godine, Pak 38 je nastavio da koristi efikasne protivoklopne i visokoeksplozivne projektile kojima je mogao bez problema da uništi neprijateljske lake tenkove kao i da nanese ozbiljna oštećenja teškim tenkovima. Zbog toga je ostao u upotrebi sve do kraja rata. Tokom rata Pak 38 je montiran na mnoga nemačka oklopna vozila ne bi li se na taj način povećala mobilnosti protivoklopne odbrane. Čak su i pojedini nemački avioni u protivtenkovskoj ulozi bili naoružani ovim topom.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • „Twentieth-century artillery“ - Ian Hogg, Grange books, 2000.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]