Процепак
Procepak | |
---|---|
![]() | |
Procepak (Prospero autumnale) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Binomno ime | |
Prospero autumnale | |
Sinonimi[1] | |
|
Procepak ili pozni zumbul (lat. Prospero autumnale) višegodišnja je biljka iz porodice Asparagaceae.
Opis biljke[uredi | uredi izvor]
Procepak ima jajastu lukovicu, dugačku 1,5—3 (4) centimetra, široku do 2,8 centimetara, sa beličastom do crvenomrkom tunikom. Stabljika je široka 1—3, uspravna, visoka 5—20 (25) centimetara, na poprečnom preseku okrugla, vrlo često ljubičasta.
Prizemnih listova ima 3—8, uzano su linearni, dugački do 10 centimetara, široki 1—2 milimetra, na poprečnom preseku polukružni, sa gornje strane užlebljeni, na vrhu zatupasti do šiljati, goli, razvijaju se nakon cvetanja biljke.
Cvast je grozdasta, u početku manje-više ili kratko jajasta, kasnije rastresita, izdužena, sastavljena od 6 do 25 cvetova (ili nešto više). Brakteje nisu razvijene ili su vrlo kratke. Cvetne drške strče naviše, manje-više su prave i dugačke 3—10 (15) centimetara.
Cvetovi su bez mirisa, razvijaju se u jesen. Listići perigona su zvezdasto rašireni, na vrhu zaobljeni ili skoro zabljeni, ređe šiljati, plavo do crvenkastoljubičasti, sa tamnijim središnjim nervom, linearno su izduženi i dugački 4—5 milimetara. Prašnici su srazmerno za polovinu kraći od perigona, antere ljubičaste. Plodnik je uzano jajast, trook, a u svakom okcu se nalazi po dva semena zametka. Čaura je loptasta ili objajasta, dugačka 4—5 milimetra, sa tri uzdužna žleba, pucajuća. Biljka cveta od avgusta do oktobra.
-
Procepak-više jedinki
-
Procepak - cvetovi
-
Prospero autumnale — muzejski primerak
Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]
Opšte rasprostranjenje: Zapadna i južna Evropa, Krim, obale Crnog mora, Kavkaz, prednja Azija i severna Afrika, Mediteransko-submediteranski — (južnoatlantski) florni element. Rasprostranjenje u Srbiji: Istočna i južna Srbija (Kladovo, Brza Palanka, okolina Niša, Grdelica, Vranje); Kosovo — Koznička boka. Pored literaturnih podataka, evidantirano je prisustvo ove vrste na slatinskim staništima širom Vojvodine.
Stanište[uredi | uredi izvor]
U šikarama, na zatravljenim površinama, najčešće na krečnjaku, ali ide i na drugu podlogu. Pored literaturnih podataka, vrsta je primećena i na zaslanjenim staništima.
Status zaštite[uredi | uredi izvor]
Prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva nalazi se u: Prilogu I Strogo zaštićene divlje vrste biljaka, životinja i gljiva.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Prospero autumnale (L.)Speta”. The Plant List. Pristupljeno 7. 11. 2017.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Josifović M. (1964–1980): Flora SR Srbije III. САНУ, Београд.