Пуковник Шабер
![]() Ilustracija | |
Nastanak i sadržaj | |
Orig. naslov | Le Colonel Chabert |
Autor | Onore de Balzak |
Dizajner korica | Eduar Tuduz |
Zemlja | Francuska |
Jezik | francuski |
Izdavanje | |
Izdavanje | 1832; Mame-Delaunay |
Serija(l) | Ljudska komedija |
Prevod | |
Prevodilac | Radmila Jovanović, Desanka Pavlović, Nataša Rajković[1] |
Datum izdavanja | 1936; Narodna prosveta u okviru Slike iz privatnog života |
Hronologija | |
Prethodnik | Čiča Gorio |
Naslednik | La Messe de lathée |
Pukovnik Šaber (fr. Le Colonel Chabert) je novela francuskog pisca Onorea de Balzaka iz 1832. godine. Uključen je u njegovu seriju romana poznatih kao Ljudska komedija, koji prikazuje i parodira francusko društvo u periodu restauracije (1815–1830) i julske monarhije (1830–1848). Ova novela, prvobitno objavljena u Le Konstitutional, adaptirana je za šest različitih filmova, uključujući dva nema filma.
Opis[uredi | uredi izvor]
Pukovnik Šaber se ženi Rouz Čapotel, prostitutkom. Pukovnik Šaber tada postaje francuski konjički oficir koga Napoleon Bonaparta veoma ceni. Nakon što je teško ranjen u bici kod Ejlaua (1807), Šaber je označen mrtvim i sahranjen sa drugim francuskim žrtvama. Međutim, on preživi i nakon što se izvuče iz sopstvenog groba, lokalni seljaci ga neguju da ozdravi. Potrebno mu je nekoliko godina da se oporavi. Vrativši se u Pariz, otkriva da se njegova udovica udala za „društvenog penjača” grofa Feroa i da je likvidirala sve Šabertove stvari. U želji da povrati svoje ime i novac koji je pogrešno dat u nasledstvo, on unajmljuje Dervila, advokata, da povrati svoj novac i svoju čast. Dervil, koji takođe predstavlja groficu Fero, upozorava Šabera da ne prima mito za nagodbu od grofice. Na kraju, Šabert odlazi praznih ruku i ostatak dana provodi u azilu.
Tema[uredi | uredi izvor]
U noveli Balzak suprotstavlja dva pogleda na svet: Napoleonov sistem vrednosti, zasnovan na časti i vojnoj hrabrosti. Šaber nije ubijen u bici kod Ejlaua, iako se mislilo da jeste. On se bori da se vrati u život, ali ne može da povrati svoj identitet. Njegova „udovica”, koja je zapravo njegova supruga, i koja je prikladno bila prostitutka u svojoj mladosti, sada je grofica Fero, udata (ili se bar tako čini) za važnog plemića i političara restauracije. Ona se odriče svog „bivšeg muža”. Sve što je važno u modernoj eri je društveni rang zasnovan na posedovanju novca, posebno nasleđenog bogatstva.
Ova tema o prodornoj čistoti vojnog načina života nešto je čemu se Balzak vraća u romanu Mutivoda, ali se tamo ta tema tretira sasvim drugačije.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Balzak, Onore de; Balzac, Honoré de (1936). Slike iz privatnog života, Pukovnik Šaber, Feragus, Zlatooka devojka. Odabrana dela. 24. Beograd: Narodna prosveta.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Ljudska komedija Onorea de Balzaka, Univerzitet Karnegi Melon
- Pukovnik Šaber, Onore de Balzak za Projekta Gutenberg (engleski prevod), Univerzitet Pensilvanije
- (jezik: francuski) Le Colonel Chabert, audio verzija
Colonel Chabert public domain audiobook at LibriVox