Razvojna disfazija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Razvojna disfazija je poremećaj sposobnosti da se razume i izrazi jezička misao.

Definicija[uredi | uredi izvor]

Poremećaj ekspresivnog govora (razvojna disfazija) je razvojni poremećaj u kome je sposobnost deteta da upotrebljava ekspresivni govor ispod očekivanog za uzrast, ali kome je razumevanje govora u granicama normale. Karakteristike ovog govora su: odsustvo pojedinih reči do uzrasta od dve godine, uz nesposobnost formiranja prostih rečenica do tri godine, nezrele rečenične strukture... Dete komunicira nastojeći da nadoknadi nedostatak govora gestovima, mimikom ili neverbalnom vokalizacijom. Oštećenje govornog jezika je uočljivo od najranijeg detinjstva.

Poremećaj receptivnog govora je poremećaj kome je razumevanje govora deteta ispod očekivanog nivoa za uzrast. Karakteristike ovog poremećaja su: neodazivanje na ime do prvog rođendana, nesposobnost da se do 18 meseci prepozna nekoliko prostih predmeta ili da se izvrše prosti nalozi. U većini slučajeva je izražen zastoj i u ekspresivnom govoru.

Klasifikacija jezičke razvijenosti[uredi | uredi izvor]

  • nulti nivo ili alalija
  • prvi nivo jezičke razvijenosti ili razvojna disfazija
  • drugi nivo jezičke razvijenosti ili agramatizam
  • treći nivo jezičke razvijenosti ili naizgled razvijen govor

Klinička slika[uredi | uredi izvor]

Javlja se deficit auditivne i vizelne percepcije, prostorne orijentacije i pažnje. Kada je reč o jezičkim deficitima, dolazi do smanjenja produkcije i razmevanja, pragmatike, semantike, strkture reči, a javljaju se i fonološke i artikulacione teškoće.

Tretman[uredi | uredi izvor]

Tretman obuhvata podsticanje razvoja fine motorike, auditivno-perceptivnog razvoja, verbalne stimulacije, podsticanje i razvoj imenskog i glagolskog sistema, povezivanje iskaza u veće celine, kao i korigovanje govorno-jezičkih nedostataka i razvoj tehnike čitanja i pisanja.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Klinička logopedija II, dr Slavica M. Golubović, Univerzitet u Beogradu, 1998.