Razgovor:Živko Pavlović/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Prerađivanje

Ovaj članak treba preraditi da bi se u prvoj rečenici videlo ko je uopšte bio Živko. Sada je to sve veoma konfuzno - nije za brisanje, ali ovako ne valja. --Dzordzm 17:31, 13. novembar 2007. (CET)[odgovori]

Biografija

Evo još jedne biografije koja bi se mogla uklopiti u postojeći članak. --Đorđe Stakić (r) 22:21, 20. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Živko Pavlović, rođen je 13. marta 1871. Srpski general i vojni pisac član Srpske kraljevske akademije, učesnik oba balkanska rata i Prvog svetskog rata. U Prvom balkanskom ratu bio je načelnik štaba Primorskog kora, koji je opsedao Skadar, a u Drugom načelnik Operativnog odeljenja srpske Vrhovne komande. U Prvom svetskom ratu bio je jedan od najbližih saradnika vojvode Radomira Putnika, a kao pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande rukovodio je povlačenjem srpske vojske kroz Crnu Goru i Albaniju. Na Solunskom frontu 1916. i 1917. komandovao je Šumadijskom divizijom. Penzionisan je 1923. zbog neslaganja s kraljem Aleksandrom I Karađorđevićem. Dela: vojne studije "Bitka na Jadru avgusta 1913. godine", "Opsada Skadra 1912-1913", "Bitka na Kolubari" (dva toma), "Beogradska operacija". Umro je 25. aprila 1938.

Izvor: http://www.tvorac-grada.com/najsrbi/srbi/p0026.html


Primetimo da se mesto rođenja ne slaže na sajtu SANU gde piše „Bašin okrug Smederevski“ i u našem trenutnom članku gde piše „rođen u selu Kruševica kod Lazarevca“. Bilo bi dobro da se proveri još negde ovaj podatak. --Đorđe Stakić (r) 22:21, 20. decembar 2007. (CET)[odgovori]


Takođe postojao je još jedan Živko Pavlović, „moler požarevački“ inače slikar i deda Milene Pavlović-Barili koji je ikonopisao vipe crkava, među njima i manastir Gornjak. Videti http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/04/26/srpski/R06042502.shtml --Đorđe Stakić (r) 22:21, 20. decembar 2007. (CET)[odgovori]

Kandidat za sjajan - komentari

Vrlo lep i detaljan članak. Za svaku pohvalu. Nego imam jedan problem - citirano je kako je njegov sin zabeležio njegovu smrt, pa mi je bilo malo čudno to „dr.“. Danas se piše bez tačke, a nekada je bilo skraćivano kao d-r. I kliknem na link ka Politici kojom je referenciran taj deo, kad tamo nigde nema tih reči? Osim toga, bilo bi lepo da imamo izvor za onaj deo da su mu vojnici poklonili pribor za jelo načinjen od ostataka artiljerijske municije (inače sjajan detalj, šteta da ostane nereferenciran). --V. Burgić (reci...) 22:36, 11. januar 2014. (CET)[odgovori]

E da, na osnovu čega znamo da su mu baš ona dva ordena bila omiljena? --V. Burgić (reci...) 22:38, 11. januar 2014. (CET)[odgovori]
Odgovor na prvo i na drugo sve su svedočenja njegove unuke. Dodaću reference. Za dr. neznam. Zmija bgd
OK, onda samo stavi i tu referencu kod izjave njegovog sina. Nego, pazi sad ovo oko prezimena. Mislim, jesu li mu se otac i stric isto prezivali (nekako mi je to logično)? A on odbacuje očevo i uzima stričevo prezime? Možda mu, doduše, nije bio rođeni stric. Ali mi je baš zbunjujuć taj deo. --V. Burgić (reci...) 22:54, 11. januar 2014. (CET)[odgovori]
Ok, najverovatnije nije rođeni stric nigde to nepiše piše samo da je uzeo stričevo prezime Pavlović. Zmija bgd 22:55, 11. januar 2014. (CET)[odgovori]
A ta rečenica je nekrolog ratnika opisuje. Dodato. Što se tiče ordena, najdraži su mu bili jer je prvi dobio u diplomatiji što unuka potvrđuje a drugi jer su ga francuzi primili u akademiju i odlikovali Legijom časti. Zmija bgd 22:57, 11. januar 2014. (CET)[odgovori]
Ne sporim, samo je lepše kad se stavi referenca, jer ovako deluje nekako subjektivno. --V. Burgić (reci...) 23:00, 11. januar 2014. (CET)[odgovori]

Nakon završetka Balkanskih ratova vraćen u Vojnu akademiju na mesto profesora Taktike i za vreme ratnog prekida između 1913—1914. školske godine.

Preformulisati rečenicu.--Walker (razgovor) 23:02, 11. januar 2014. (CET)[odgovori]

  Urađeno -- Zmija bgd 23:09, 11. januar 2014. (CET)[odgovori]

 Komentar: Bio sam izgubio nadu da ovaj veliki vojskovođa nema nijedan članak na drugim vikipedijama, ali ipak pronađoh kod Slovenaca :). Sad je mnogo lepše i nekako je uvek bolje kad nije usamljen članak. Zaista je sjajan članak, srećno :)--Soundwaweserb (razgovor) 23:17, 11. januar 2014. (CET)[odgovori]

 Komentar: Imam tri male hmm „zamerke.“ Prvo smatram da odeljak o porodici treba prebaciti na kraju, iza odeljka o njemu kao akademiku. Drugo treba podeliti odeljak o Prvom svetskom ratu na manje delove, kako bi se lakše snašli. Ovako je dosta zamorno za čitanje. I treća je preforumulisanje određenih rečenica, koje nisu za enciklopediju kao npr. (malopre sam ti pisao)

Prvi komandant je bio njegov pretpostavljeni vojvoda Petar Bojović koji se na ovoj dužnosti zadržao do odlaska na novu dužnost načelnika Glavnog generalštaba 10. marta 1921. godine. Drugi komandant je bio general Miloš Vasić koji je sa ove dužnosti otišao na dužnost ministra vojske i mornarice 3. januara 1922. godine. General Ljubomir Milić bio je treći komandant i sa ove dužnosti je otišao u penziju. Iz ovog kratko službovanja na mestu pomoćnika se vidi da je Živko Pavlović u mnogome uticao na dalje službovanje i napredovanje svojih pretpostavljenih jer su mahom svi posle ove dužnosti odlazili na značajnije vojne funkcije dok ih je on u periodu do imenovanja novog komandanta sva tri puta zastupao.

Smatram da ceo ovaj deo treba izbaciti, jer nije relevantan i nije enciklopedijski ili ga preformulisati. Inače drugih zamerki nemam i smtram da članak ispunjava uslove.--VuXman talk 00:37, 12. januar 2014. (CET)[odgovori]

Pogledaću kasnije nešto detaljnije

Ali na prvi pogled se slažem sa predlogom. Zamerke su sitnice: mislim da sam na.nekoliko mesta videla pripovedački prezent, koji nije enciklopedijski. I još jednu rečenicu u plavom pravougaoniku u kome se pominje opis od strane školskih drugova. Mislim da to "od strane" nije baš najsrećnije odabran izraz i dosta mi liči na loše prevode sa engleskog jezika što ovde valjda nije slučaj. Valjalo bi smisliti neki bolji glagol u duhu srpskog jezika ovako mi nekako smeta, bar dokle dopire moje znanje maternjeg mi jezika. Titula dr ide bez tačke, koliko sam pročitala iz pravopisa, mada tome ima već neko vreme, rekoše negde da se tačka ne piše ako skraćenica sadrži poslednje slovo originalne reči, ili tako nešto ono beše.--Tajga (razgovor) 02:03, 12. januar 2014. (CET)[odgovori]

Mogu da preformulišem ali taj opis su dali njegovi drugovi pomenuti u tekstu nisam hteo da ponavljam imena. U delu o prijemu u Srpsku kraljevsku akademu, Jovan Cvijić drži svo vreme pripovedački prezent. Preformuliš slobodno sve što smatraš. Zmija bgd 02:27, 12. januar 2014. (CET)[odgovori]
Citati izvojeni iz teksta u posebne šablone. Zmija bgd 11:55, 12. januar 2014. (CET)[odgovori]
Dobro, samo je jedan otišao malo ulevo, valjalo bi ga pomeriti. Razmišljala sam za prezime, malo je neobično, ali moglo bi biti zbog patronima, kao što sam npr. videla kod Koste Stojanovića, on je prezime uzeo od dedinog imena, ne znam tačno kad se prestalo sa tim starim slovenskim običajima, da se uzima prezime od imena nekog ranije pretka, pa vrlo moguće da dva brata - stric i otac nisu uzeli isto, ali malo je teško da se proveri ime dede, pradede ili ko zna koga, osim ako negde ne piše. U tekstu ima dosta duplih ili višestrukih veza na druge članke. Pokušala sam da napravim neke izmene, ali vidim da trenutno ti uređuješ, pa ne bih da diram. A i onako mi se više ni ne piše ovde. Zovi me kad bude glasanje, ako zatreba, ali mislim da neće biti problema.--Tajga (razgovor) 12:10, 12. januar 2014. (CET)[odgovori]
Neznam kako vidiš šablon na mom kompjuteru su uredu ali ti pomeri, to oko promene prezimena je sve po svedočenju, sticajem okolnosti general Živko Pavlović je što bi danas rekli štimovao biografiju, od mesta rođenja do prezimena nigde osim od Božidara Jovovića koji je takoreći uradio intervju za svoju knjigu koju je napravio sa još 3 autora to se ne pominje pa neka bude kako je on to napisao jer nigde drugde ti podaci ne postoje. Zmija bgd 12:18, 12. januar 2014. (CET)[odgovori]
  1. Jel može da se izmeni ova rečenica (deo Mladost i školovanje): U znak zahvalnosti za veliku brigu, Živko se prozvao stričevim prezimenom Pavlović, ostavivši rođeno prezime Petrović. On je u znak zahvalnosti stričevo ime uzeo kao svoje prezime, a ne njegovo prezime.
  2. Takođe u istom podnaslovu rečenica U tom periodu glavni razlog opredeljenja kragujevačkih gimnazijalaca za vojnu školu bio je tadašnji mladi oficir Stepa Stepanović, koji je bio nastavnik vojničkih predmeta. Ne moram da ti kažem na šta me podseća ta konstrukcija
  3. Deo Balkanski ratovi, rečenica: Opsadom Skadra krajem 1912. i početkom 1913, naročito je značajno njegovo vojničko sazrevanje. Ja bih to radije preformulisao u Vojnički je sazreo naročito tokom opsade Skadra krajem 1912. i početkom 1913.
  4. U delu Trojna ofanziva pominje se mesto Vetrenik, a u podnaslovu niže u istom kontekstu Veternik? Koji je od ta dva naziva ispravan ili se pak radi o dva posebna mesta? Pretpostavljam da je u oba slučaja reč o planini u kajmakčalanskom području a ona se zove Veternik
  5. Deo Smrt i sahrana piše da je dobio memorandum saučešća iz MIP-a? Valjda telegram?
  6. I ako može da se slike ova dva poslednja ordena na dnu članka stave u horizontalu jedna uz drugu, ovako baš i ne deluju vizuelno kako treba.

Sve u svemu odličan članak, opisani svi najvažniji detalji iz života našeg značajnog generala i akademika. Pohvala autoru --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 15:43, 12. januar 2014. (CET)[odgovori]

Odgovori:

  1. Preformulisano
  2. Takođe preformulisano da glupavo je zvučalo.
  3. I to je preformulisano kako si preložio.
  4. Greška tokom kucanja to je isto mesto.
  5. I ja sam u početku mislio da je telegram ali piše da su se sad ta pisma pisala sa grbom ustanove a to su memorandumi. Valjda je pisac hteo da kaže kolko je bio značaj Ive Andrića. Isto je i Jovanom Dučićem, nekad se ambasador oslovljavao sa izvanredni poslanik.
  6. To sa ordenim sredi sam.

Zmija bgd 18:15, 12. januar 2014. (CET)[odgovori]

Pročitao sam članak, odlično urađeno, nemam zamerke, nisam uočio ni štamparske greške... vidim da ste sve uspeli da sredite pre nego što ga sam pročitao :) --Mstudiodf (razgovor) 19:11, 12. januar 2014. (CET)[odgovori]

Živko PAVLOVIĆ

Živko Pavlović je rođen u selu Bašin kod Smederevske Palanke.Kršten je u crkvi u selu Cerovac, jer Bašin nije imao ni crkvu ni školu u to vreme. Otac, Gavrilo Petrović, je došao u selo Bašin iz sela Ramaća i tu se oženio Živkovom majkom Anom.Otac Gavrilo je bio četovođa u vojsci , komandovao je bataljonom i dobio je zlatnu i srebrnu medalju za hrabrost u srpsko -turskom ratu(1876-1878). Kada mu je majka umrla otac se ponovo oženio i iz tog braka imao sina i ćerku. 1878.god Gavrilo umire i Živko ostaje sa maćehom . Učitelj Mateja Đorđević, čini sve i šalje Živka u Kragujevac na školovanje.Samohrana maćeha , nije u mogućnosti da školuje Živka i brigu preuzima stric Pavle koji živi u drugom mestu.Pretpostavka je da je živeo u selu Ramaća. On je Živku donosio hranu U Kragujevac. Jedne zime u snežnoj oluji, ostao je smrznut u snegu. U spomen na strica i njegovu žrtvu, Živko je po stričevom imenu Pavle, uzeo prezime Pavlović, a uvek se potpisivao Živko G. Pavlović i tako sačuvao i uspomenu na oca Gavrila. Berodostojnost podataka ćete naći u godišnjaku SKA 1920.i 1921.VIP---178.148.139.132 (razgovor) 16:36, 23. april 2014. (CEST)--178.148.139.132 (razgovor) 16:36, 23. april 2014. (CEST)--178.148.139.132 (razgovor) 16:36, 23. april 2014. (CEST)--178.148.139.132 (razgovor) 16:36, 23. april 2014. (CEST)[odgovori]