Pređi na sadržaj

Razgovor:Zelena žaba

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prvi podnaslov[uredi izvor]

Da, traže se izvori za većinu tvrdnji u ovom članku. Populacione strukture zelenih žaba u Evropi su potpuna zbrka, i svako pojednostavljivanje mi se ne sviđa. Da ne govorim o tome da postoji i četvrta vrsta sposobna da se hibridizuje sa ovima =) Dalje, ne postoji samo triploidija, nego i drugi nivoi poliploidije... Zavisno od toga, kakva je struktura genotipa, ali i struktura genoma u jajnim ćelijama i spermatozoidima, zavisi sa kojom će se roditeljskom vrstom zelena žaba pariti. Mislim, takođe, da se podjednako uspešno pare i mužjaci ove žabe sa ženkama roditeljskih vrsta. Preporučujem potragu za referencama i detaljnije objašnjenje ovih fenomena ovde. Članak na en.viki (veoma sličan ovom na sr.viki) je u strani za razgovor okarakterisan kao „Bad article in general. Highly incomplete.“. Što se mog mišljenja tiče, nije loš =) ali je veooooma nekompletiran. Pozdrav, i srećan rad! --Wlodzimierz 19:45, 23. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Ovo što sam dodao u pojašnjenju je sa nemačke vikipedije. Oni još pričaju o 77% genetskog materijala koji je izmenjiv i.t.d. Ja nisam biolog, a nisam siguran ni koliko treba širiti priču u detalje. Po meni, već ima dosta objašnjenja.

Ove žabe ne žive severnije od Danske, tako da nije dobro pominjati Severnu Evropu.

Da li je „klepton“ srpski termin?

Uopšte jako je teško naći srpsku terminologiju za životinjske vrste. Našao sam par veb stranica o zaštiti prirode u Srbiji, pa imam bar imena vodozemaca koji žive u Srbiji. --Jakša 20:05, 23. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Klepton je iz grčkog jezika, tj jeste na grčkom jeziku. Ne postoji nikakav prevod na srpski, već se piše kl.. Što se članka tiče, kao što rekoh, treba tu mnogo dorade i objašnjenja. Treba dodati najvažnije karakteristike zelenih žaba, poput uloge u ekosistemima (način i vrsta ishrane, npr.), brojnosti populacija, statusa ugroženosti i zaštite (i na generalnom nivou i u Srbiji), i naravno definisati ih genetički (hm, populaciono genetički?). Elem, nemam vremena ni mogućnosti previše sada da dorađujem, doradiću nekada u budućnosti =) Što se literature na srpskom jeziku tiče, hm... da, nema je verovatno dovoljno, ali postoje: Sistematika Hordata, ili samo Hordati (zavisi od izdanja), autora Kalezić M. (i Tomović, Lj.), kao i izdanje Životinje Mladinske knjige. Što se naziva životinja tiče, makar u biologiji se češće koriste latinska imena, jer mala velika i sl zelena žaba ni običnom narodu ni biolozima skoro ništa ne znače (razlika zaista nije u veličini!). Planiram da zato preuredim onu tabelu u članku o bezrepim vodozemcima (uobilajeno ime za sve one familije jednostavno ne postoji niti će ikad postojati u srpskom jeziku...). Poz, --Wlodzimierz 20:19, 23. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

To da članak može biti duži i detaljniji je bez sumnje tako. Ja pišem ove kratke članke o žabama iz sledećih razloga:

1. To je klica (malo veća), pa neka drugi razrade temu

2. Srpska vikipedija ima veoma malo članaka o biljnim i životinjskim vrstama. Čak je hrvatska mnogo bogatija, a o slovenačkoj da ne pričam.

3. Srpski jezik ima mnogo termina kojima opisuje biljke i životinje. Mislim da je veoma korisno napraviti vezu između ovih termina, latinskog naziva, i preko interviki veza sa svim jezicima.

Našao sam par imena u srpskom jeziku za vrlo egzotične vrste poput Vajtove gatalinke (Litoria caerulea) ili Pomornika (Stercorarius skua).

--Jakša 20:42, 23. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Što se imena egzotičnih vrsta u srpskom jeziku tiče, veoma sam skeptičan. To je verovatno nečiji prevod, a može biti slobodan, neustanovljen u naučnim krugovima i sl. Tako da ih izbegavam, uglavnom — zar bi neko u nekom selu Balkana videvši vrstu Litoria caerulea pomislio da je to išta drugo, do neka tamo žaba/gatalinka u ovom slučaju (mada, danas skoro niko više i ne zna da razlikuje gatalinku...). Imena su bitnija onim koji uzgajaju ili proučavaju vrste. Elem, što se ovog članka tiče, zelena žaba živi severnije od Danske (po podacima Faune Evrope živi i u Estoniji, Švedskoj, severozapadnoj Rusiji...), te nemoj revertovati odmah ono što prepravim. Pozdrav :) i nadam se da ćemo videti još članaka o životinjama od tebe uskoro --Wlodzimierz 20:58, 23. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Vidi mapu rasprostranjenosti zelene žabe: http://www.well.org.yu/Rana%20esculenta.htm

Ne bi bilo korektno reći da je rasprostranjena u severnoj Evropi.

--Jakša 21:05, 23. septembar 2007. (CEST)[odgovori]

Ah, kako god. Na toj istoj mapi nema zelene žabe južno od Dunava, u šta baš i nisam siguran jer smo ih hvatali =). Na sajtu odakle su pokupili mapu (www.globalamphibians.org) postoje i sledeće: „Because of the conservative approach taken in the GAA to mapping species, the ranges for many species are likely to be minimum estimates. A rule was followed allowing interpolation of occurrence between known locations if the ecological conditions seem appropriate, but not permitting extrapolation beyond known locations. Some species are therefore almost certain to occur much more widely than has been mapped. Because of this, some regions are recorded as having much lower amphibian diversity than will eventually prove to be the case.". Kako zaista ne znam mnogo o arealu ove vrste, a pominjali smo joj genetiku izdašno, može ostati i sev Nemačka, i sev deo areala, i sev Evropa... Poz, --Wlodzimierz 21:21, 23. septembar 2007. (CEST)[odgovori]