Pređi na sadržaj

Razgovor:Isak Asimov/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Transkripcija, izgovor…

Molim vas, kakav Tvrtko Prćić, kakvi priručnici, bliskost originalnom izgovoru i sl? Postoje već utvrđene stvari. Taj čovek je dosta prevođen na srpski. Uvek se pojavljivao kao ISAK ASIMOV. U radovima naučnim o njegovom delu opet stoji Isak Asimov. Na FILUM-u kragujevačkom postoji predmet Naučna fantastika, i to na Anglistici, i tu ga izgovaraju i uče kao Isaka Asimova. Zašto sad da ispravljamo krive drine?!

Ajzak? Really? Nije Isak? — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 89.110.198.34 (razgovordoprinosi)

Naravno da je Isak. Međutim, transkripciona mafija na vikipediji je moćna.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 88.68.237.125 (razgovordoprinosi)

Bez vrijeđanja. Ovdje se transkripcije vrše uz pomoć pravopisnih priručnika, ne kako kome padne na pamet. --Željko Todorović (razgovor) 00:10, 17. april 2011. (CEST) s. r.[odgovori]

Ovako je Asimov izgovarao svoje ime. U prevodima SF romana viđao sam Isak Asimov, samo što Tvrtko Prćić daje Isak jedino za Njutna, a pretpostavljam da zna za Asimova jer u rječniku ima i to prezime, ukorijenjeno sa dozvoljenom korekcijom Azimof. Međutim, da bismo izbjegli žešće rasprave i održali kontinuitet s prevodima, primijenio sam konzervativniji Prćićev prijedlog. --PointDread (Pojnt Dred) (razgovor) 18:19, 2. oktobar 2011. (CEST)[odgovori]

Osnovna poenta koju Todorović i Pointdread ne razumeju je da Tvrtko Prćić nije nikakav konačni autoritet. On objavljuje svoje lično mišljenje u časopisima sa kojim se najmanje dvadesetak puta drugi lingvisti nisu složili u sledećim brojevima, a katkad čak i istom broju istog časopisa. On onda objavi nekakve knjižice i tvrdi da je to konačno i autoritativno, a to nije istina. Čak i Pešikanov i Pižuričin Pravopis je samo jedna knjiga a ne stvarni važeći pravopis u Srbiji jer nikad nije bio usvojen kao takav. Postoji i Pravopis koji je Radoje Simić izdao u vreme prvog Pešikan-Pižuričinog, koji ima drastično različita rešenja.
U jednom trenutku je ministarstvo prosvete (koje takođe nije ni na koji način merodavno za takvo štagod, budući da ga nisu vodili lingvisti već više od 30 godina) preporučilo knjigu Pešikana i Pižurice, ali to ne znači da o tome postoji kosnenzus. Ne može se, dakle, pri zdravoj pameti čak ni taj Pravopis (knjiga) smatrati za važeći pravopis (pravilo pisanja), a kamoli da se Prćićeva lična trućanja smeju bezobrazno naturati kao tobožnja pravila, samo zato što, recimo, Todorović i Pointdread po svoj prilici imaju ograničenu svest i autoritarni karakter. To nije suština Vikipedije i na taj se način sprska Viki pretvara u kopiju one komšijske, ustaške, o kojoj se diskutovalo čak i na Meta Wiki zbog bezobrazluka i osionosti kapoa te tamo ružne njihove (tj. Vikipedije).
Bojati se da se svojom bahatošću Todorović pretvara u sličnog kapoa srpske Viki. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik QueerStudiesRS (razgovordoprinosi) | 12:08, 7.3.2014‎

Da provjerim jesam li te dobro razumio: „ustaško“ je istrajavanje na savremenom, poznatom, preciznom sistemu koji nam omogućava da ljude zovemo približno onako kako sami sebe zovu, a „poželjno“ je čuvanje što više tradicionalnih oblika, nastalih kojekakvim analogijama i prevođenjem. Ako ćemo Ajzaka prevoditi u Isaka, onda je sasvim u redu da svaki Jovan u Americi automatski postane Džon, je l’ tako možda? Yo-Wan kao izgovor ne dolazi u obzir? (Ili možda i dalje živiš u vremenu kralja Đorđa, ne princa Džordža?) --Pojnt Dred (razgovor) 16:22, 13. mart 2014. (CET)[odgovori]

„Ezimov“

Na osnovu čega tvrdiš da je transkripcija Ezimov? Po IPA zapisu jedino može Azimov. Otkud ti ono "e"?

--Sly-ah (razgovor) 21:20, 13. mart 2014. (CET)[odgovori]

Pojnt, zna ja to. Hteo sam da pokažem: 1. da pored pouzdanih izvora u vidu izgovornih rečnika nisu potrebni izvori kao što je Jutub 2. šta je izgovor, a šta transkripcija, budući da pojedincima to nije jasno 3. da, po izgovoru, postoji još mnogo transkripcija sem navedenih 4. da se transkripcija mora raditi po pravopisnim pravilima, a ne po sluhu

--Sly-ah (razgovor) 21:54, 13. mart 2014. (CET)[odgovori]

Zbunilo me ko je šta dodao. U svakom slučaju ne može „Ezimov“, jer Prćić ne predviđa takvu varijantu (sve da postoji nevjerovatni izgovor sa /e/). --Pojnt Dred (razgovor) 22:05, 13. mart 2014. (CET)[odgovori]
Da li ste vas dvojica svesni da na adresi http://www.youtube.com/watch?v=BoUmj1sAfBs&hd=1#t=405s čujete glavom i bradom samog Ajzaka Ezimova kako izgovara svoje ime?! I sam Ezimov je onda po vama malouman, ne zna kako se preziva, nego prokleti Prćić zna bolje kako se ko preziva? Ja sam šokiran kakvi su odgovori vas dvojice… Jeste li uopšte putovali negde po svetu? Jeste li ikad razgovarali sa Anglosaksoncima? --Kruševljanin Ivan (razgovor) 23:39, 13. mart 2014. (CET)[odgovori]
Takođe Slajo, pogledaj članak na engleskom, tamo stoji /ˈaɪzɨk ˈæzɨmɒv/ EYE-zək AZ-ə-mov, dakle, stranci se uopšte ne slažu sa onim što ste ti i ovaj tvoj kolega natrućali ovde… --Kruševljanin Ivan (razgovor) 01:06, 14. mart 2014. (CET)[odgovori]

Ja čujem englesko /æ/, koje se po akustičkom utisku nalazi između A i E. Zato se kod nas u praksi transkribuje malo ovako (Albert), malo onako (Endru), ali je Prćić propisao transkripciju sa A sem u nekim ukorijenjenim imenima. Pročitaj, molim te, njegov tekst na Vikipedijinoj stranici o transkripciji s engleskog. Profesionalni izgovorni rječnici daju /æ/, a mi ćemo sada po sluhu tvrditi da ni oni ni Prćić nisu u pravu? Prije nego što izletiš pred rudu s takvim riječima, bilo bi poželjno da malo proučiš materiju. --Pojnt Dred (razgovor) 02:05, 14. mart 2014. (CET)[odgovori]


A da li ke od ikakvog značaja što je Asimov po rođenju Rus? Ili je presudno to što je život proveo u Americi, pišući na engleskom? Da li je onda i Isak Baševis Singer Ajzak? Mislim, nije mi namera da talasam, i skoro uvek koristim Prćića kao argument, ali Asimov nije nasumično transkribovan kao Isak.Erin (razgovor) 15:23, 19. septembar 2018. (CEST)[odgovori]


NIJE POENTA KAKO ISAK ASIMOV IZGOVARA SVOJE IME VEĆ TRANSKRIPCIJA PO PRAVOPISU

1. Pored akustičnog utiska ili prilagođene transkripcije uvek treba birati ovo drugo. Da biramo akustični utisak onda bi poznati slikar bio Fan Hoh, a ne Van Gog! 2. Ako je čovek državljanin neke zemlje i izjašnjava se kao, u ovom slučaju, Amerikanac onda se gleda transkripcija s engleskog jezika. Dakle, ovde ima prava da se prevede kao Ajzak. (Recimo, američki novinar jevrejsko-nemačkog porekla je (Karl) Bernstin, a ne Bernštajn.) Međutim, Asimov se u srpskoj upotrebi ustalio kao Isak Asimov tako da bi trebalo sačuvati taj oblik. Isto kao Džordž Vašington. U svakom drugom slučaju, ljudi koji se zovu ili prezivaju Washington transkripcija na srpski bi trebalo da bude - Vošington. Ali samo je kapetan, i sve ostalo što je po njemu dobilo ime (američka savezna država, grad itd.), ostaju Vašington. U ovoj emisiji je sve lepo objašnjeno: http://www.rts.rs/page/radio/ci/story/27/radio-beograd-1/3617965/srpski-na-srpskom.html Ničim neizazvan (razgovor) 08:50, 10. jun 2020. (CEST)[odgovori]