Razgovor:Koronavirusi

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Naziv članka[uredi izvor]

Postoje nejasnoće u vezi sa spornim dokumentom Odbora za standardizaciju srpskog jezika. Izgleda prilično trapavo napisan, a i potpis se razlikuje u odnosu na druge dokumente, u kojima je navedena uloga u stvaranju odluke (ili je potpis odsutan). Ovde toga nema, što odaje utisak da je lično mišljenje prof. dr Sreta Tanasića. Napominjem da taj dokument i jeste samo mišljenje, ne odluka. Slično mišljenju o transkribovanju stranih imena, o koje smo se oglušili zarad doslednosti.

Na primer, tekst je drugačije formatiran (nema naslova Odluka/Mišljenje i Obrazloženje), prisutni su tipfeleri kao razvi gorac i nagalasiti, kao i grube greške poput one da je u sintagmi virus korona atributiv virus, te da je posredi tip virusa — a predlaže se oblik virus korona — što je kontradiktorno. Ukoliko se radi o tipu nečega a ne nazivu, kao što je ovde slučaj, onda se uži član piše ispred šireg: korona virus. No, kao što je dr Marina Nikolić primetila, to su grupe virusa u ravni sa rabdovirusima, reovirusima, retrovirusima, rotavirusima i sl., pa je logično jedino pisanje koronavirusi. Da ne pominjem da se u 58 od 64 jezika ova reč piše spojeno, što nešto govori.

Dokument je objavljen 8. februara, a SZO je proglasila novi naziv SARS-CoV-2, odnosno COVID-19, 12. februara. U tom nekom periodu pre prvog talasa u Srbiji i prvog slučaja 6. marta, mnogi su bili neinformisani o kakvom je virusu reč; smatrali su da je to naziv virusa, otud i kolokvijalno korona. Verovatno je i to imalo uticaja prilikom pisanja ovog mišljenja.

Danas znamo da je naziv virusa SARS-CoV-2, da pripada grupi koronavirusa, a bolest koju izaziva je COVID-19. Nazivati SARS-CoV-2 virusom korona kao da je jedini koronavirus možda je u redu kolokvijalno, ali ne i na Vikipediji. – Rančer (razgovor) 09:00, 27. septembar 2020. (CEST)[odgovori]

Nisam rekao glavnu stvar: u dokumentu Odbora se uopšte i ne pominje grupa virusa, već se misli baš na SARS-CoV-2, koji tada nije imao naziv. Zbog toga za ovaj članak nije relevantno šta u njemu piše. – Rančer (razgovor) 09:17, 27. septembar 2020. (CEST)[odgovori]

Stručnost prevoda[uredi izvor]

Rečenica, kako je prevedena

"Obavijeni su jednolančanim RNK genomima pozitivnog osećaja (???) i nukleokapsidom spiralne simetrije"

je besmilica. Osnovni pojmovi nauke se moraju naučiti prvo na srpskom pa onda pristupiti prevođenju. Dakle, prvo naučiti osnovne pojmove virusologije, npr odavde STRUKTURA VIRUSA - UVOD U VIRUSOLOGIJU pa tek onda pokušati razumeti u potpunosti članak koji se želi prevesti i, ako se uspe u razumevanju članka, pristupiti njegovom prevođenju.

Osnovcima, kao što je Aca, predlažem da završe srednju školu, upišu studij mikrobiologije, pa kad nešto u toj oblasti nauče, onda da probaju prevoditi ovakve članke.

Šta je to pozitivni oećaj može se shvatiti tek nakon čitanja teksta na datom linku gde piše

RNK VIRUSI

RNK virusi svoj geneticki materijal sadrze u linearnom ili segmentovanom obliku. I linearna i segmentovana forma RNK virusa moze biti jednolancana i dvolancana. Smatra se da je jedan segment lanca nosilac jednog gena, odnosno dovoljan za sintezu 1 proteina. Jednolancana RNK moze biti pozitivna i negativna. Pozitivni lanac jednolancane RNK znaci da je taj lanac identican iRNK i da se sa njega direktno prepisuju geni za sintezu proteina. Negativni lanac je onaj lanac koji je komplementaran iRNK i od njega se prvo mora sintetisati iRNK, a tek onda sintetizovati proteini. Negativni lanac posjeduje sopstvenu RNK zavisnu RNK polimerazu koja obavlja sintezu iRNK. — D.D. Smirin (razgovor) 10:40, 26. decembar 2020. (CET)[odgovori]

  Ispravljeno , Vikipedija:Ne ometajte Vikipediju da biste nešto dokazaliAca💬❤️️ 10:53, 26. decembar 2020. (CET)[odgovori]
A šta ja to ometam a šta dokazujem?— D.D. Smirin (razgovor) 13:25, 30. decembar 2020. (CET)[odgovori]