Pređi na sadržaj

Razgovor:Svetosavski kongres/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Prvi podnaslov

--Dilic (razgovor) 16:15, 21. februar 2009. (CET)Poslat ѕahtev za dozvolu.[odgovori]

Sajt pogledi i knjiga njegovog urednika nisu pouzdani izvori za pisanje članaka o istorijskim temama. Više o tome na stranici za razgovor: Razgovor o Vikipediji:Dozvole za objavljivanje/Pogledi --Damjan /razgovarajmo/ 15:33, 26. februar 2009. (CET)[odgovori]

Smatram da postoje dve loše konstatacije u ovom članku: a) da je kongres održan prekasno i b) da nisu jasno izdefinisani ciljevi.

  • a) Svetosavski kongres, na kojem je četnički pokret zvanično izdefinisao svoj program odnosno model posleratne Jugoslavije iz svoga ugla, održan je nepuna dva meseca nakon što je održan AVNOJ 2 na kome je partizanski pokret uradio istu stvar. Nije kongres zakasnio, nego je održan u momentu kada su Saveznici već izabrali drugi (partizanski) pokret za podršku, a treba naglasiti i to da su ga izabrali pre Drugog AVNOJ-a, odnosno pre definicija koje su tu ponuđene. Drugim rečima, nema osnova tvrdnja da bi nešto bilo drugačije da je kongres održan ranije. Svetosavski kongres i AVNOJ 2 su za ova dva pokreta ekvivalenti, sa tim da su AVNOJ 2 odluke sprovedene u delo jer su partizani dobili rat a odluke Svetosavskog kongresa su ostale neprimenjive jer su četnici izgubili rat za Jugoslaviju.
  • b) Ciljevi su bili jednako izdefinisani koliko i oni zaključeni na Drugom zasedanju AVNOJ-a. Umesto avnojevske formule federacije 6 republika, Svetosavski kongres je ponudio trijalistički model federacije (Slovenačka, Hrvatska, Srpska Banovina). Drugim rečima, Svetosavski kongres je ponudio logičan nastavak (i zaključak) transformacije Kraljevine Jugoslavije koja je već bila započeta ugovorom Cvetković-Maček 1939. godine. --Trajan (razgovor) 21:57, 27. februar 2009. (CET)[odgovori]

Slažem se u potpunosti sa Vama. Isto tako smatram da Jugoslovenska demokratska zajednica nije ranije sazivala kongres iz razloga jer je imala legitimnu Jugoslovensku vladu u Londonu koja je bila sastavni deo antihitlerovke koalicije. Pošto se Vlada nalazila u taboru demokatskih nacija samo posleratno demokratsko uređenje u Jugoslaviji se podrazumevalo (višestranački sistem, demokratski izbori, sloboda govora, štampe, bla bla). Ali Zapadni saveznici (SAD, Velika Britanija) nisu imali namere da oslobađaju istočnu Evropu od Nemaca nego su sve to radi što manjih žrtava na svojoj strani prepustili Staljinu, koji naravno za živote svojih vojnika nije mario. SAD i V. Britanija su čak odugovlačile sa otvaranjem Drugog fronta (invazija na Normandiju se dogodila tek juna 1944.), Staljin je zbog toga gubio nerve i stalno vršio pritisak da se taj front otvori. Jedan od ustupaka Staljinu Zapadnih saveznika da bi se umirio, je odluka na Teherenskoj konferenciji 1943. da se pomognu njegovi sateliti u Jugoslaviji Titovi partizani. To je bio šok za Jugoslovensku vladu, JVuO u zemlji i čitavu Jugoslovensju demokratsku zajednicu. Kongres u selu Ba je bio deo kampanje Jugoslovenske vlade kako bi se Zapadni saveznici dozvali pameti i da Jugoslaviju ne guraju pod Staljinovu čizmu. Nekako u to vreme je počela negativna kampanja Saveznika protiv Jugoslovenske vojske, da se oni nedovoljno bore, da mnogo vode računa o civilnim žrtvama, i da čak sarađuju sa Hitlerom i Pavelićem. Inače, ovaj članak mi je jedan od prioriteta za sređivanje, ali nikao da nađem vrmena zbog privatnih obaveza.--Svift (razgovor) 23:43, 5. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Naziv

Video sam da se ovaj događaj ponekad naziva i Baški kongres ili baška rezolucija (npr. u Dr Vojislav Šešelj, Ideologija srpskog nacionalizma). --Damjan /razgovarajmo/ 16:50, 27. jul 2009. (CEST)[odgovori]

Postoje tri naziva a to su Baški kongres, Svetosavski kongres i Jugoslovenski nacionalni kongres. To što Šešelj spominje u njegovim delima ovaj kongres nije toliko važno. Ali treba da se zna da se na svim pravnim fakultetima u Srbiji izučava Baški kongres. Postoji predmet u prvoj godini koji se zove Nacionalna pravna istorija koja izučava sve hatišerife, ustave,izbore, vlade, skupštine, proklamacije, rezolucije i dr. od Karađorđa do danas. Studentu koji polaže ovaj ispit može lako da se desi da jedno od izvučenih tri pitanja glasi Baški kongres. Student tada profi treba da odgovori pod kojim oklonostima je održan kongres, šta je doneto na kongresu i dr.--Svift (razgovor) 12:31, 3. avgust 2009. (CEST)[odgovori]

Sadržaj članka

Ovaj članak zahteva pouzdane recenzirane izvore kako bi se tema članka predstavila kvalitetno i objektivno. Preporuka je da to budu izvori dostupni na sajtu GoogleBooks. Pogledajte Vikipedija:Navođenje izvora--Autobot (razgovor) 08:30, 17. oktobar 2013. (CEST)[odgovori]

Pokvarene spoljašnje poveznice

Tokom nekoliko automatski provera, bot je pronašao pokvarene spoljašnje poveznice. Molimo vas proverite da li je poveznica dobra, popravite je ili je uklonite!

Veb stranica je sačuvana u Internet arhivi. Preporučujemo vam da stavite vezu do određene arhivirane verzije: [1].--Autobot (razgovor) 05:07, 27. februar 2018. (CET)[odgovori]