Pređi na sadržaj

Razgovor s korisnikom:Darko Maksimović/Prijedlog za referenciranje

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ovde možete komentarisati prijedlog.

Komentari[uredi izvor]

Mislim da je ovo više nego dobro, super si razaradio u teoriji samo još da praksa i tehnički deo krenu... Samo još malo da pručim pa ću dati krajnje mišljenje, inače ubacio sam i još jedan predlog navođenja literature.--Metju (razgovor) 14:37, 3. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Eh, da sad sam malo bolje proučio - samo jedna sugestija - da li bi bilo možda bolje da se što se Napomena tiče uradi ovako nešto: S obzirom da se ona označava sa n1, da se isto uradi dole u spisku napomena radi preglednosti (jel' evo ja prvi sam gledao i čitao spisak izvora), dakle da i nabrajanje u spisku ide po sistemu n1, n2, n3...?--Metju (razgovor) 14:44, 3. jun 2009. (CEST)[odgovori]
Možda može, ali ja ne znam. Problem je u tome što se taj spisak automatski generiše pozivanjem <references group="bla"/>, i onda se sve stavke odozgo označene sa "bla_1", "bla_2", ... numerišu sa 1, 2, ... Ne znam kako mu reći da stavi proizvoljne natpise, odnosno one odozgo, i u spisku. Ne znam da li je to i neophodno, s obzirom da rade kao obični izvori, tj. skoči se na njih, a one poplave, tj. jasno su vidljive. Jedino je problem kad se odštampa, čitalac će vjerovatno da traži n 1, n 2... a ne 1, 2, ... (ne znam ni zašto ubacuje ovaj glupi razmak, ali očigledno je prosto tako napravljeno). Ipak, mislim da je ovo daleko bolje nego da mi ručno pišemo, desetostruko otežavajući posao i za sebe i, naročito, za druge urednike, gubeći usput i ovo korisno obilježavanje teksta plavom bojom. --Darko Maksimović (razg.) 15:34, 3. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Potražio sam i vidio način na koji se to implementira, te sad skoro sa sigurnošću mogu reći da, nažalost, nije moguće. Viki-platforma koristi HTML liste <ol><li>...</li></ol>, a one nemaju mogućnost potpunog prilagođavanja sa proizvoljnim numeracijama, nego imaju samo ograničen skup ponuđenih varijanti za numeraciju (spisak se može vidjeti ovdje). Ćirilica nije podržana (nikakva), ali zato su podržani gruzijski, jermenski, jevrejski, kitakana, katagara, sigmadunda, trata-rata, itd. O proizvoljnom tekstu u listi da ne govorimo. --Darko Maksimović (razg.) 16:19, 3. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Bezveze, ali dobro, tvoj predlog ostaje fanatastičan i imaš moju punu podršku. Koliko vidim, jedino se ja interesujem za ovo, izvinjavam se ostalima ako ih nisam zapazio... A, šta misliš da umetnemo onda veliko latinično „N“, pa će biti kao ćirilično malo „n“? Ili da ipak ne komplikujemo?--Metju (razgovor) 23:01, 3. jun 2009. (CEST)[odgovori]
Pa ako ima neki razlog.....? :) --Darko Maksimović (razg.) 00:54, 4. jun 2009. (CEST)[odgovori]
Razlog za šta, nisam te shvatio?--Metju (razgovor) 01:01, 4. jun 2009. (CEST)[odgovori]
Za latinično H, odnosno H, umjesto ćiriličnog n? --Darko Maksimović (razg.) 01:29, 4. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Pa, pričao si da nema ćirilice već samo bla,bla jezici, pa sam mislio da onda zamenimo naše n sa latiničnim h tj. n, da bi se ti protkoli i kako to već funkcioniše slagali. Mislim na unošenje slova u donji spisak napomena radi preglednosti, što smo juče pričali. Nije ništa obavezno, ovo je samo ideja...--Metju (razgovor) 01:51, 4. jun 2009. (CEST)[odgovori]

A tooo... ma ne, nebitno je koje slovo, ćirilično ili latinično, izaberemo za ime grupe - ono se samo prikazuje iznad teksta u obliku H1, a lista ostaje ista u svakom slučaju. Nego sam ja gledao način na koji je ta lista implementirana na vikipediji, i pronašao da je implementirana pomoću običnog HTML-ovog <ol> taga. Ona ne može imati proizvoljne oznake, a čak i da smo htjeli da bude ćirilica (umjesto nekih naših drugih proizvoljnih oznaka), ni to ne može, jer ćirilica nije podržana CSS-om. (a, kao što rekoh, podržana su neka marginalna pisma, pa sam htio da kažem kako je to sramota). Čak i da je podržana ćirilica, međutim, imali bismo g, d, đ, e ... listu u poglavlju "Napomene", ali u tekstu bi ostalo nešto poput "n 1", "n 2", itd. All in all, ovo nam je jedina i najbolja varijanta. --Darko Maksimović (razg.) 02:28, 4. jun 2009. (CEST)[odgovori]

To je onda stvarno sramota, što nema naše „kirilovice“, pa ništa u tom slučaju, nek' stoji 'vako odlično je u svakom slučaju :-). Je l' se oglasio još neko sem mene?--Metju (razgovor) 09:38, 4. jun 2009. (CEST)[odgovori]
Nope. Proglasićemo to konsenzusom :) --Darko Maksimović (razg.) 12:04, 4. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Ne sviđa mi se termin "izvori". Značenje je isto kao i literatura. Reference, po meni mnogo bolje odgovara nameni, jer se ja tačno na tom mestu pozivam na odgovarajući podatak. A izvori su mi nešto što konstantno koristim dok pišem članak. Jedino mi se ne sviđa ono „n 1“, bilo bi bolje da postoje naša slova. Inače, što nisam rekao na početku, ovo bi značajno poboljšalo (olakšalo) rad na člancima i zaista sam za ovako neki apgrejd. Dobar predlog --Sich (razgovor) 21:51, 4. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Slova nisu pogodna jer imamo samo 30 slova, a neki članak može da ima i više napomena, šta ćemo onda... Pojasni kako su to izvori i literatura isto, pošto sad ne shvatam o čemu se radi?--Metju (razgovor) 21:57, 4. jun 2009. (CEST)[odgovori]
Pa posle š ide aa, ab... Tako se radi u astronomiji, u katalozima zvezda. Pa ja imam istu percepciju ta dva pojma. --Sich (razgovor) 22:01, 4. jun 2009. (CEST)[odgovori]
Pa, može aa, ab... Koliko ja znam i koliko sam učio za nas su izvori najčešće internet, časopisi, monografije, piblikacije, dnevne novine i sl, a literatura je stiktno neka knjiga, udžbenik, enciklopedija i sl. Npr. Izvor: Večernje Novosti, broj 124, str 16; Literatura: Pera, Perić (2000), „Tralala“...--Metju (razgovor) 22:08, 4. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Bilo kako bilo, to nije tehnički izvodljivo. Nije ni obično a-ž, a kamoli a-ž, aa-žž, aaa-žžž itd. Prvi ja sam bio za to, pa sam pregledao izvorne kodove i čitao viki-dokumentaciju na engleskom, pa tražio koje opcije imaju liste u HTML-u itd. ali, nažalost, ćirilica uopšte nije podržana. Čak i kad bismo se opredijelili za latinicu, pa da stavke budu a-z, aa-zz itd, čime bismo dobili latinične liste usred ćiriličnih članaka, i to bi bio veliki tehnički poduhvat koji bi zahtjevao da se mijenja izvorni kod za koji ne znam ni da li naši admini mogu da ga mijenjaju. --Darko Maksimović (razg.) 00:20, 5. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Jedino što se može mijenjati u vezi sa n 1, n 2, itd. je da umjesto „n“ bude neka druga niska, („n“ je od „napomena“), poput „napomena 1“, „napomena 2“ itd. ali to je možda predugačko. --Darko Maksimović (razg.) 00:20, 5. jun 2009. (CEST)[odgovori]


Što se mene tiče nek' ostane n1, n2 itd, da ne komplikujemo i ovako je valjda jasno...--Metju (razgovor) 10:37, 5. jun 2009. (CEST)[odgovori]


A rimski brojevi - I, II, III, IV, V itd. umjesto n 1, n 2? I radije bih nastavio s korištenjem koda "sup ... /sup" jer rasterećuje izvorni tekst. --XZ (razgovor) 16:15, 5. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Ni rimski brojevi nisu loši, mada mislim da je to malčice komplikovano - n 38 ili n XXXVIII? Mislim da je ipak bolje ovako, izgleda glomazno sa toliko karaktera?--Metju (razgovor) 16:23, 5. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Da pojednostavim: ako koristimo <ref></ref> za napomene, čime dobijamo:

  • automatsko generisanje skupa napomena
  • mogućnost imenovanja i višestrukog korišćenja iste napomene
  • jednoobraznost u pisanju napomena (inače će svako na svoj način)

onda je jedina varijanta korišćenje grupa u <ref>-<references/>. Korišćenjem grupa, tehnički smo ograničeni na sljedeći oblik u tekstu:

  • [neki_string 1], [neki_string 2], ... [neki string 10] ...

Šta će biti neki_string, da li „n“, kao što sam ja predložio, ili „napomena“, ili nešto treće, nije problem da se dogovorimo, ali nemamo mogućnost izbora poput rimskih brojeva, ćirilice, itd. Što se tiče izgleda automatski-generisanog spiska napomena, i tu smo ograničeni samo na ono što HTML liste podržavaju; tu mogu biti rimski brojevi, ali time ništa ne dobijamo u odnosu na arapske, osim dužih brojeva, kao što reče Ivan, a podrazumijeva određeni tehnički poduhvat na višem nivou za koji nisam siguran ni da mu naši admini imaju pristup (mijenjanje koda za <references/>). --Darko Maksimović (razg.) 16:59, 5. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Mislim da, umjesto da ovaj detalj dalje raspravljamo, da bi nam bilo pametnije da prodiskutujemo ostale stavke. Jedna od tema može biti Sich-ova primjedba da je „Izvori“ neodgovarajuće. Ja razumijem šta se time hoće reći, ali mislim da Izvori ipak nije rezervisano samo za literaturu, nego da je širi pojam. Zato u Izvorima možemo navesti i veb-izvore i reference na literaturu, koja ima svoje poglavlje. --Darko Maksimović (razg.) 16:59, 5. jun 2009. (CEST)[odgovori]

Jedan od najvećih problema u cijeloj priči je što bi neki bot trebao proći kroz članke i izmijeniti razne šablone. Npr:

  • šablon Izvori se trenutno koristi za označavanje da NEMA IZVORA. Mislim da je to loše, i da bi se trebao koristiti šablon Bez izvora, a Izvori za generisanje liste izvora.
  • šablon Napomene se koristi za izvore, tj. reference, a trebalo bi da se koristi već spomenuti šablon Izvori, a Napomene za - napomene.

Dakle, ako ovo čita neki od korisnika koji barataju botovima, zamolio bih da se razmotri sljedeće:

  • napraviti šablon (ako ga već nema) "Bez izvora", koji bi bio istovjetan trenutnom "Izvori", a sve pojave šablona "Izvori" u člancima prebaciti u "Bez izvora"
  • šablon "Izvori" napisati tako da bude istovjetan trenutnom Napomene, i sve pojave šablona "Napomene" u člancima prebaciti u "Izvori"
  • šablon "Napomene2" (koji sam ja napisao) preimenovati u "Napomene".

--Darko Maksimović (razg.) 16:59, 5. jun 2009. (CEST)[odgovori]