Refleksna kamera sa jednim sočivom

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Originalna refleksna kamera sa jednim sočivom

Refleksna kamera sa jednim sočivom (RKSJS) je kamera koja obično koristi sistem ogledala i prizme (odatle "refleks" od refleksije ogledala) koji omogućava fotografu da gleda kroz sočivo i vidi tačno šta će biti uhvaćeno. Sa dvostrukim objektivnim refleksima i kamerama daljinomera, pregledana slika bi se mogla značajno razlikovati od konačne slike. Kada se dugme zatvarača pritisne na većini RKSJS fotoaparata, ogledalo se okreće od putanje svetlosti, omogućavajući da svetlost prođe do svetlosnog receptora i slike koja će biti snimljena.[1][2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prije njihovog razvoja, sve kamere s tražilicama su imale dve optičke staze svetlosti: jednu stazu kroz objektiv do filma i drugu stazu iznad (Dvostruki objektiv refleks) ili u stranu (daljinomer). Pošto tražilo i objektiv filma ne mogu da dele isti optički put, sočivo za gledanje treba da se seče sa objektivom filma na fiksnoj tački negde ispred kamere. Ovo nije problematično za slike snimljene na srednjoj ili većoj udaljenosti, ali paralaksa uzrokuje greške u kadriranju u krupnim planovima. Štaviše, fokusiranje objektiva brze refleksne kamere kada se otvori na šire otvore (kao što je pri slabom osvetljenju ili kada se koristi film sa malom brzinom) nije lako.

Većina RKSJS dozvoljava uspravno i bočno ispravno gledanje kroz korišćenje pentaprizma na vrhu koji se nalazi na optičkom putu između refleksnog ogledala i tražila. Svetlost, koja dolazi i horizontalno i vertikalno obrnuto nakon prolaska kroz sočivo, reflektuje se refleksnim ogledalom prema gore u pentaprizmu gde se ona reflektuje nekoliko puta da bi se ispravile inverzije izazvane sočivom i poravnala slika sa tražilom. Kada se okidač oslobodi ogledalo se pomera iz putanje svetla, a svetlo sija direktno na film. Kanon peliks, zajedno sa nekoliko specijalnih kamera velike brzine, predstavljale su izuzetak u sistemu pokretnih ogledala, gde je ogledalo bilo fiksno.

Fokus se može ručno podesiti od strane fotografa ili automatski pomoću sistema autofokusa.

Sve do devedesetih godina prošlog veka, RKSJS je bio najnapredniji dostupan sistem za pregled fotografija, ali nedavni razvoj i usavršavanje tehnologije digitalne obrade slike sa LCD ekranom uživo na fotoaparatu je zasenilo popularnost SLR-a. Skoro svi jeftini kompaktni digitalni fotoaparati sada imaju LCD ekran za pregled koji omogućava fotografu da vidi šta CCD kamera snima. Međutim, SLR je i dalje popularan u vrhunskim i profesionalnim kamerama jer su to sistemske kamere sa zamenljivim delovima, što omogućava prilagođavanje. Oni takođe imaju znatno manje kašnjenja okidača, što omogućava preciznije određivanje vremena. Takođe, rezolucija piksela, odnos kontrasta, frekvencija osvežavanja i skala boja na LCD ekranu za pregled ne mogu da se takmiče sa jasnoćom i detaljima senke direktnog optičkog SLR tražila.[3][4]

Prednosti[uredi | uredi izvor]

Mnoge prednosti RKSJS fotoaparata proizlaze iz gledanja i fokusiranja slike kroz priloženi objektiv. Većina drugih tipova kamera nemaju ovu funkciju; subjekti se vide kroz vizir koji se nalazi u blizini objektiva, tako da je fotografski pogled drugačiji od pogleda na objektivu. RKSJS fotoaparati daju fotografima preciznost; oni pružaju sliku koja će biti izložena negativu tačno onako kako je viđena kroz sočivo. Ne postoji greška paralakse, a tačan fokus se može potvrditi okom - posebno u makro fotografiji i prilikom fotografisanja pomoću objektiva dugačkog fokusa. Dubina polja se može videti tako što ćete se zaustaviti do otvaranja blende objektiva, što je moguće na većini SLR fotoaparata, osim kod najjeftinijih modela. Zbog svestranosti RKSJS, većina proizvođača ima širok spektar objektiva i dodataka koji su im na raspolaganju.

U poređenju sa većinom kompaktnih fotoaparata sa fiksnim objektivima, najčešće korišćeni i jeftini RKSJS objektivi nude širi raspon blende i veći maksimalni otvor blende. Ovo omogućava da se fotografije snimaju u uslovima slabijeg osvetljenja bez blica, i dozvoljavaju uže dubine polja, što je korisno za zamućivanje pozadine iza subjekta, što čini predmet istaknutijim. "Brzi" objektivi se najčešće koriste u pozorišnoj fotografiji, portretnoj fotografiji, fotografiji nadzora i svim ostalim fotografijama koje zahtevaju veliki maksimalni otvor blende.[5]

Mane[uredi | uredi izvor]

U većini slučajeva, refleksni fotoaparati s jednim objektivom ne mogu biti tako mali ili lagani kao i drugi modeli fotoaparata. Kutija sa ogledalom takođe sprečava postavljanje sočiva sa duboko uvučenim zadnjim elementima u blizini filma ili senzora, osim ako kamera ima funkciju zaključavanja ogledala; to znači da se jednostavne konstrukcije za širougaona sočiva ne mogu koristiti. Umesto toga, potrebni su veći i složeniji projekti retrofokusa.[6]

Cena i pristupačnost[uredi | uredi izvor]

Cene RKSJS u principu su takođe nešto veće nego kod drugih tipova kamera, zahvaljujući njihovoj unutrašnjoj složenosti. Ovo se povećava troškom dodatnih komponenti, kao što su bljeskovi ili sočiva. Početno ulaganje u opremu može biti dovoljno zabranjeno da zadrži neke slučajne fotografe daleko od RKSJS, iako je tržište za korištene RKSJS postalo veće, posebno zbog toga što fotografi migriraju na digitalne sisteme.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Nikon Shibata Book”. www.cameraquest.com. Pristupljeno 17. 4. 2019. 
  2. ^ „The Rokkor Files - The Minolta X-700”. www.rokkorfiles.com. Pristupljeno 17. 4. 2019. 
  3. ^ Busch, David D. (2014). Digital SLR Cameras and Photography For Dummies (na jeziku: engleski). John Wiley & Sons. ISBN 9781118971833. 
  4. ^ „SLR Camera - Photopedia”. bichkov.com. Arhivirano iz originala 20. 04. 2019. g. Pristupljeno 17. 4. 2019. 
  5. ^ „Landscape Photography Articles”. www.naturephotographers.net. Pristupljeno 17. 4. 2019. 
  6. ^ Goldberg, Matt (12. 10. 2011). „ARRI, Panavision, and Aaton Cease Production of Film Cameras; Will Focus Exclusively on Digital”. Collider (na jeziku: engleski). Pristupljeno 17. 4. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]