Salivanje strave

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Salivanje strave ili salivanje straha je običaj prisutan kod srpskog i uopšte balkanskih naroda, kojim se prema verovanju uklanjao strah, kao i nesanica, oblici depresije i strepnje (anksioznosti).

Praktikovanje[uredi | uredi izvor]

Salivanje strave je obično vršila ženska osoba (vračara). Govorilo se da su dar salivanja strave imale one žene koje bi nakon prvog praktikovanja salivanja strave, naredne noći usnule kako se time bave.[1]

Praktikovalo se tako što bi žena u hladnu vodu bacala topljeno olovo.[2] To se radilo iznad glave, pupka i nogu deteta, a iz dečije reakcije bi vračare davale tumačenja koji demoni opsedaju dete.

Ovom običaju su ljudi naročito pribegavali u vremenu velike smrtnosti novorođenčadi, pa i dece koja bi doživela petu, čak i desetu godinu života. U pojedinim situacijama se preporučivalo da se ova voda pije.[3]

Takva praksa je iz zdravstvenih razloga bila prilično opasna. Jedna od opasnosti je bila da se vrelim olovom dodirne dete, čime bi nastale opekotine i brojne komplikacije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Tradicija balkanskih naroda: Ritual salivanja strave”. N1. 11. 2. 2017. 
  2. ^ „Sve više Srba praktikuje ovaj obred! U vodu se baca topljeno olovo, izgovara bajalica “Hajde uroci niz potoci”, a onda uzima nož!”. Alo. 22. 1. 2019. [mrtva veza]
  3. ^ „DOKTORKA UPOZORAVA NA OPASNOST SALIVANJA STRAVE! Srbi se ovako leče, a ne znaju da je to ČIST OTROV”. Mondo. 30. 9. 2020.