Pređi na sadržaj

Saloma I

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Saloma I
Lični podaci
Datum rođenja1. vek. p. n. e.
Datum smrti13
Porodica
SupružnikCostobarus
PotomstvoBerenika
RoditeljiAntipater Idumejac
DinastijaIrodijska dinastija

Saloma oko 65. p. n. e.., je bila sestra Iroda Velikog i majka Berenike. [1]

Drugi suprug Salome bio je Alekas Helicijas, gospodin Heorda. Sa Helicijasom je imala troje dece Kostobarusa, Antipatera IV (koji se oženio Sipros II, ćerkom Heroda i Mariamne I), Berenis A (koja se prvo udala za Aristobulusa IV, Herodovog sina iste majke i drugog Teudiona, brata njegove prve žene Doris) i neimena kćerka (koja se udala za sina Alekasa, blagajnika hrama). Kao i njena poznata praunuka Saloma, ona sa razvela od svog muža, suprotno od onoga što je Jozefus rekao da su u to vreme bili jevrejski zakoni.

Saloma se razvela od svog supruga, iako to nije bilo u skladu sa jevrejskim zakonima. Bilo je zakonito da suprug napusti svoju suprugu, ali supruzi nije dopušteno da napusti svog muža i uda se za drugog. Žena se može udati, samo ako je njen bivši suprug ostavio. Međutim, Saloma je odlučila da ne poštuje zakon svoje zemlje, već zakon sopstvenog autoriteta i time se odrekla svog braka.

Berenisova deca bila su Herodijas, Herod Agripa I, kralj Judeje, Herod od Halki i Mali manastir Aristobul i Marijana III (koja je možda bila prva supruga njenog ujaka, Heroda Arsihelausa, etnarkara iz Judeje).


Nakon smrti Heroda Velikog u 4. p. n. e, Dobila je toparhiju, uključujući gradove Iamnije, Azotuse, Fazaelije i 5000 drahmama. Rimski car Augustus je dopunio ovo sa kraljevskim stanovanjem u Aškelonu. Nakon Salomine smrti, Imanija je pala Liviji, budućoj rimskoj carici, a potom i njenom sinu Tiberiju. [3]

Referenca[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Salome (c. 65 BCE–10 CE) - Women in World History: A Biographical Encyclopedia”. Arhivirano iz originala 15. 11. 2018. g. Pristupljeno 21. 03. 2018.  Tekst „ HighBeam Research ” ignorisan (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]