Pređi na sadržaj

Samoa (arhipelag)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Samoanska ostrva
Motu o Sāmoa
Iznad: Ostrvo Olosega u grupi Manua (istočni deo Samoanskih ostrva). Ispod: karta Samoanskih ostrva.
Geografija
LokacijaPolinezija
Površina3.030 km2
Najviši vrhSilisili
Administracija
Demografija
Stanovništvo249.839  (2012)
Gustina st.0,08 stan./km2

Samoanska ostrva su arhipelag u Polineziji u srednjem južnom Pacifiku, koji zauzima površinu od 3030 km2. Administrativno, arhipelag obuhvata celu nezavisnu državu Samou i veći deo Američke Samoe (osim ostrva Svejns, koje geografski pripada Tokelauu).

Stanovništvo Samoanskih ostrva čini otprilike 250.000 ljudi.[1] Žitelji arhipelaga služe se samoanskim jezikom.[2] Većina Samoanaca je samoanskog porekla i jedni su od najbronijih polinežanskih populacija na svetu.[3]

Najstariji dokazi o ljudskoj aktivnosti na Samoanskim ostrvima datiraju još iz 1050. godine pre nove ere.[4] Godine 1768, istočna ostrva posetio je francuski istraživač Luj Antoan de Bugenvil, koji ih je nazvao Navigaciona ostrva. Ovakvo ime se u Evropi koristilo do oko 1870. godine.[5]

Samoa i Američka Samoa

[uredi | uredi izvor]
Nemački, britanski i američki ratni brodovi u luci Apija, 1899.

Politički gledano, na Samoanskim ostrvima nalaze se Samoa i većinski deo Američke Samoe.

  •  Samoa, nezavisna država. Obuhvata zapadni deo arhipelaga, a stekla je nezavisnost 1962. Površina Samoe iznosi 2831 km2. Samou naseljava 196.000 stanovnika (2016). Nekada je bila poznata kao Nemačka Samoa (1900—1914) i Zapadna Samoa (do 1997).
  •  Američka Samoa, teritorija Sjedinjenih Američkih Država, koja obuhvata istočni deo arhipelaga. Površina Američke Samoe iznosi 199 km2. Američku Samou naseljava 56.000 stanovnika (2018).

Klima je tropska. Kišna sezona je od novembra do aprila. Arhipelag često pogađaju tropski cikloni, između decembra i marta, zbog položaja arhipelaga u južnom delu Tihog okeana.[6]

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Cultures of Polynesia - Polynesian Cultural Center”. polynesia.com. Arhivirano iz originala 08. 12. 2017. g. Pristupljeno 2. 4. 2018. 
  2. ^ Fana'afi Le Tagaloa, Aiono (1986). „Western Samoa: the sacred covenant”. Land Rights of Pacific Women. Institute of Pacific Studies of the University of the South Pacific. str. 103. ISBN 982-02-0012-1. Pristupljeno 17. 4. 2010. 
  3. ^ Stanley, David (2004). Moon Handbooks: South Pacific. ISBN 1-56691-411-6. Pristupljeno 20. 6. 2010. 
  4. ^ „New Information for the Ferry Berth Site, Mulifanua, Western Samoa by Roger C. Green & Helen M. Leach”. 98 (3). Journal of the Polynesian Society: 1989. Arhivirano iz originala 10. 05. 2011. g. Pristupljeno 22. 4. 2010. 
  5. ^ Masterman, Sylvia (1934). The Origins of International Rivalry in Samoa: 1845–1884. George Allen and Unwin Ltd, London. str. 14. 
  6. ^ „Samoa: Climate”. Pristupljeno 26. 11. 2007. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]