Pređi na sadržaj

Slučaj Notebom

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Slučaj Notebom (zvanično Lihtenštajn protiv Gvatemale) [1955] MSP 1 je kolokvijalni naziv za slučaj vođen pred Međunarodnim sudom pravde. Ova institucija je ispitivala da li je Fridrih Notebom državljanin Lihtenštajna, kako su on i lihtenštajnska vlada tvrdili, a šta je njegova država prebivališta, Gvatemala, odbila da prizna. 

Pozadina[uredi | uredi izvor]

Notebom, rođen 16. septembra 1881, u Hamburgu u Nemačkoj, bio je nemački državljanin od rođenja. Iako je živeo u Gvatemali od 1905. do 1943. godine, nikada nije zatražio tamošnje državljanstvo. 9. oktobra 1939, Notebom je podneo zahtev za državljanstvo Lihtenštajna. Zahtev je prihvaćen i on je dobio pasoš ove kneževine, sa kojim mu je odobrena nova viza za Gvatemalu. Potom se vratio u zemlju prebivališta, gde je obavestio lokalne vlasti o promeni državljanstva. Međutim, kada je pokušao ponovo da uđe u Gvatemalu 1943. godine, to mu je odbijeno, jer tamošnje vlasti nisu priznale njegovu naturalizaciju i smatrale su ga nemačkim državljaninom. Ovo se dovodi u vezu sa pređašnjim ulaskom Gvatemale i njenog glavnog saveznika, Sjedinjenih Američkih Država u Drugi svetski rat. S obzirom na to da je Notebom bio uspešan poslovni čovek u Gvatemali, a naročito s imajući u vidu da je zahtev za lihtenštajnsko državljanstvo podneo svega mesec dana po izbijanju sukoba u Evropi, veruje se da je to učinio kako bi izbegao da bude proglašen građaninom neprijateljske države u slučaju da rat eskalira (što se kasnije ipak dogodilo).

Notebom je uhapšen i isporučen Sjedinjenim državama, gde je držan u internacijskom logoru do kraja rata. Njegova celokupna imovina u Gvatemali je konfiskovana. Po puštanju, ostatak života je proveo u Lihtenštajnu.

Vlada Lihtenštajna je potom pokrenula pred Međunarodnim sudom pravde slučaj zbog nepravednog tretmana njenog državljanina od strane vlade Gvatemale. Međutim, vlada Gvatemale je tvrdila da međunarodno-pravno Notebom nije ostvario državljanstvo Lihtenštajna, sa čime se potom i Sud saglasio. 

Odluka[uredi | uredi izvor]

Iako je Sud utvrdio da je suvereno pravo svih država da odrede ko su njeni državljani, kao i ko to može postati u skladu sa njenim lokalnim zakonima, takve situacije iziskuju dodatno razmatranje kada je reč o međunarodnom pravu i to zbog pitanja diplomatske zaštite koju države nude svojim građanima u inostranstvu. Sud je uspostavio princip efektivnog državljanstva, (tzv. Notebomov princip) prema kome građanin mora dokazati postojanje logične veze sa svojom navodnom državom. Ovaj princip se prethodno koristio samo u situacijama kada bi neko posedovao dvojno državljanstvo, kako bi se odredilo čije državljanstvo treba da ima prioritet u određenim situacijama. Ipak, treba imati u vidu da se Notebom odrekao nemačkog državljanstva i stoga je posedovao samo lihteštajnsko. Zato je ostalo nerazjašnjeno ko je mogao da garantuje Notebomu diplomatsku zaštitu. 

Značaj[uredi | uredi izvor]

Slučaj Notebom se često citira u mnogobrojnim savremenim definicijama državljanstva.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ 1955 I.C.J. 4

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Brownlie, I., "Ships", in Principles of Public International Law (6th ed.) (Oxford Univ. Press, 2003)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]