Sofija Stefanović (pesnik)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sofija Stefanović
Lični podaci
Datum rođenja1839.
Mesto rođenjaSombor, Austrijsko carstvo
Datum smrti1919.
Mesto smrtiKać?, Kraljevstvo SHS
Književni rad
Najvažnija delaRavijojle prvi let

Sofija Stefanović (Sombor, 1839 — Kać ?, 1919) bila je srpska pesnikinja, učiteljica, nastavnica i guvernanta.[1]

Život[uredi | uredi izvor]

Rođena je u Somboru (po nekim izvorima 1839. godine, a po nekim 1843, a po nekim pak 1851; sigurno je samo da je krštena 1851.) od majke Ljubice (devojačko Stojačković) i oca sveštenika i pisca Đorđa Stefanovića Kojanovog. U Somboru je završila i Zavedenije za vaspitanje i izobraženje srbskih kćeri kojim je upravljala Ana, supruga Isidora Nikolića-Srbogradskog, velikog župana i spisatelja. Potom je polagala ispite u Učiteljskoj školi.

Pod uticajem oca, Vukovog saradnika i starijeg brata Vladisava koji je takođe pisao pesme mada nikad nije objavio nijednu knjigu, Sofija je već sa dvanaest godina počela da piše. Poeziju je čitala u omladinskoj družini „Venac“ čiji je bila član. Bila je učiteljica ručnog rada u Kaću.

Živela je u braku sa suprugom koji se prema nekim izvorima zvao Vladimir a prema drugim Vasilije Lucić.

Umrla je 1895. ili 1919. od sušice.

Delo[uredi | uredi izvor]

Prvu i jedinu knjigu je objavila sa nepunih osamnaest godina – zbirku pesama „Ravijojle prvi let“.[2] Knjiga je štampana u Somboru 1869. godine, u štampariji Andrije Vagnera, na 139 stranica. Na pretplatu za Sofijine pesme odazvalo se čak 408 ljudi, kad je, kako je u to vreme bio običaj, oglasila početkom decembra 1868. u novosadskoj Zastavi, rečima da „…prvi let nosiće srpstvu moji 100 pesama, između kojih su nekoliko s nemačkog prevedene“. Bile su to mahom ljubavne i rodoljubive pesme koje su međutim dobile lošu kritiku u Letopisu Matice srpske od Steve V. Popovića, zbog čega možda nikada nije objavila drugu knjigu.

Godine 1884. nekoliko njenih pesama se ipak pojavilo u novosadskom Javoru .[3]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Monografije
  • Ravijojle prvi let (1869).[2]
Članci i drugi sastavni delovi
  • Crnoj Gori (1868).[4]
  • Pevaš mi... (1868)
  • S jedne... (1884)
  • Pitam... (1884)
  • Na zelenoj vitoj grani (1884).[5]
  • Je l' mi za to... (1884)

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Aleksijević, Vlastoje D. Sofija Stefanović U:Savremenici i poslednici Dositeja Obradovića i Vuka Stefanovića Karadžića. sveska 12. str. 199-200
  2. ^ a b Stefanović, Sofija V. (1869). Ravijojle: prvi let : izvorne pesme (na jeziku: engleski). Tiskao kod A. Vagnera. 
  3. ^ Stepanović, Milan. „Somborska Ravijojla - prva somborska srpska pesnikinja”. Ravnoplov. Pristupljeno 25. 2. 2021. 
  4. ^ „Crnoj Gori | Knjiženstvo”. knjizenstvo.etf.bg.ac.rs. Pristupljeno 25. 2. 2021. 
  5. ^ „Na zelenoj vitoj grani | Knjiženstvo”. knjizenstvo.etf.bg.ac.rs. Pristupljeno 25. 2. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]