Stara čaršija sa trgom u Kraljevu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stara čaršija sa trgom u Kraljevu
Spomenik srpskom ratniku na kružnom trgu u Kraljevu
Opšte informacije
MestoKraljevo
OpštinaKraljevo
Vrsta spomenikaNepokretno kulturno dobro - spomenik kulture
Vreme nastanka19. vek
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo
zzskv.rs

Stara čaršija sa trgom u Kraljevu proglašena je za kulturno dobro, odnosno prostorno kulturno-istorijsku celinu od 29. juna 1990. godine.[1]

Položaj i izgled[uredi | uredi izvor]

Gradske ulice koje se ukrštaju pod pravim uglom izgrađene su 1832. godine po planu Lazara Zubana. Kao nov i neočekivan urbanistički element ovog vremena, na preseku dve glavne ulice formiran je veliki kružni trg. Ovakav nov element je u Srbiji tada bio veoma redak. Godine 1901. donet je nov regulacioni plan u kom dolazi do odvajanja dve gradske celine. Na taj način se odvajaju Stara čaršija severno od crkve Svete Trojice i zanatsko-trgovačka čaršija koja obuhvata mrežu ulica i trg. Današnji centar obuhvata samo ostatak nekadašnjeg zanatsko-trgovačkog dela čaršije. Duh i istoriju čaršije danas oslikavaju prizemne zgrade koje su nekada bile trgovački i ugostiteljski objekti. Najznačajnije među njima su zgrade hotela „Pariz” i „Jugoslavija”, porodična kuća porodice Knežević i Zadužbina porodice Savić. Kada je u pitanju kulturna istorija, veliki značaj imaju prva Opština karanovačka i Šah-klub.[2]

Na mestu gde je nekada bila „Velika pijaca” i opštinska vaga, danas se nalazi kružni trg sa spomenikom. Gradnja spomenika je otpočela 1931/32. godine prema nacrtu vajara Romana Verhovskog. Spomenik je posvećen stradalima u Balkanskim i Prvom svetskom ratu. Spomenik srpskim ratnicima, poznat kao „Milutin”, neizostavan je deo grada i dominantno je obeležje centralne zone Kraljeva.[2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo » 10. KRALjEVO” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2018-12-26. 
  2. ^ a b Grujović Brković, Katarina; Aleksić Čevrljaković, Marija (2016). Pogled kroz nasleđe 1965-2015. Kraljevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu. str. 49. ISBN 9788684867058. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • S. Milošević, Čaršija u Kraljevu nastanak i razvoj, Glasnik DKS 9 (Beograd, 1985), str. 91-94
  • V. Virijević, Kraljevo grad u Srbiji 1918-1941, Kraljevo 2006.
  • D. Drašković, O izgradnji Spomenika srpskim ratnicima u Kraljevu, Naša prošlost 9 (Kraljevo 2008), str 221-238
  • M. Matejević, Kraljevački spomenici Soluncima u slavu, Kraljevo 2009.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]