Strugotina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Strugotina je otpad nastao prilikom obrade materijala skidanjem strugotine (npr: struganje, glodanje, rendisanje, rezanje i sl.).

Faktori koji utiču na stvaranje strugotine[uredi | uredi izvor]

Na proces stvaranja strugotine utiče veliki broj faktora:[1]

  • materijal obrtka
  1. hemijski sastav
  2. mehanička svojstva
  • materijal alata
  1. postojanost
  2. otpornost na habanje
  • mašina alatka
  1. statičke karakteristike
  2. dinamičke karakteristike
  • SHP (sredstvo za hlađenje i podmazivanje)
  1. Emulzije
  2. Ulja za rezanje
  • geometrija alata
  1. uglovi
  2. poluprečnik zaobljenja vrha alata
  • elementi obrade
  1. dubina rezanja
  2. korak
  3. brzina rezanja
  • upravljanje oblikom strugotine
  1. lomači strugotine
  2. kanali za usmeravanje toka strugotine

Pri obradi rezanjem, svi metali, zavisno od oblika dobijene strugotine, mogu se podeliti u dve grupe:

  • svi krti metali (sivi liv i bakarne legure)

– dobija se kratka drobljena strugotina – ne postoji problem odvođenja strugotine iz zone rezanja

  • svi čelici

– dobijaju se različite vrste povezane ili izlomljene strugotine

Klasična podela strugotine[uredi | uredi izvor]

Detaljna klasifikacija strugotine Detaljna klasifikacija strugotine je podela na 10 različitih vrsta u 3 grupe. Podela na grupe je izvršena prema kriterijuma koji se odnose na bezbednost proizvodnog radnika, transport strugotine i mogućnost oštećenja obrađene površine ili nekog drugog elementa obradnog sistema.[1]

Tri grupe su:

  • Grupa nepovoljne (duga glatka, zgužvana, zavojna – neposredna opasnost za proizvodnog radnika)[1]
  • Grupa dobre(kratka cilindrična, spiralno cilindrična, spiralna
  • Grupa zadovoljavajuće(zavojno-cilindrična, cilindrična – otežan transport i uskladištenje, krupno drobljena i sitno drobljena – zbog velike frekvencije drobljenja strugotine, pojavljuje se dopunsko dinamičko opterećenje elemenata obradnog sistema koji dovodi do krzanja sečiva pa čak i loma alata, otežano čišćenje mašine)

Detaljna klasifikacija strugotine:

  1. Duga glatka strugotina – u obliku traka, stvara se pri većim presecima strugotine, kada na alatu nema lomača strugotine.
  2. Zgužvana strugotina – stvara se pri malim i srednjim koracima.
  3. Zavojna strugotina – dobija se pri malim poluprečnicima zaobljenja vrha alata, malim dubinama rezanja i pri većim napadnim uglovima alata.
  4. Zavojno – cilindrična strugotina – stvara se pri relativno manjim dubinama rezanja i većim poluprečnicima zaobljenja vrha alata.
  5. Cilindrična – povećanjem dubine rezanja zavojno cilindrična prelazi u cilindričnu.
  6. Kratka cilindrična – dobija se iz cilindrične povećanjem koraka
  7. Spiralno cilindrična– dobija se iz cilindrične povećanjem koraka
  8. Spiralna– dobija se iz cilindrične povećanjem koraka
  9. Krupno drobljena– dobija se iz spiralne povećanjem koraka
  10. Sitno drobljena– dobija se iz spiralne povećanjem koraka[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Prof. dr. Milisav, Kalajdžić (2014). Tehnologija mašinogradnje. Beograd: Mašinski fakultet. str. 172-172. 

[1]

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevažeća oznaka <ref>; nema teksta za reference pod imenom #1.