Strugotina
Strugotina je otpad nastao prilikom obrade materijala skidanjem strugotine (npr: struganje, glodanje, rendisanje, rezanje i sl.).
Faktori koji utiču na stvaranje strugotine[uredi | uredi izvor]
Na proces stvaranja strugotine utiče veliki broj faktora:[1]
- materijal obrtka
- hemijski sastav
- mehanička svojstva
- materijal alata
- postojanost
- otpornost na habanje
- mašina alatka
- statičke karakteristike
- dinamičke karakteristike
- SHP (sredstvo za hlađenje i podmazivanje)
- Emulzije
- Ulja za rezanje
- geometrija alata
- uglovi
- poluprečnik zaobljenja vrha alata
- elementi obrade
- dubina rezanja
- korak
- brzina rezanja
- upravljanje oblikom strugotine
- lomači strugotine
- kanali za usmeravanje toka strugotine
Pri obradi rezanjem, svi metali, zavisno od oblika dobijene strugotine, mogu se podeliti u dve grupe:
- svi krti metali (sivi liv i bakarne legure)
– dobija se kratka drobljena strugotina – ne postoji problem odvođenja strugotine iz zone rezanja
- svi čelici
– dobijaju se različite vrste povezane ili izlomljene strugotine
Klasična podela strugotine[uredi | uredi izvor]
Detaljna klasifikacija strugotine Detaljna klasifikacija strugotine je podela na 10 različitih vrsta u 3 grupe. Podela na grupe je izvršena prema kriterijuma koji se odnose na bezbednost proizvodnog radnika, transport strugotine i mogućnost oštećenja obrađene površine ili nekog drugog elementa obradnog sistema.[1]
Tri grupe su:
- Grupa nepovoljne (duga glatka, zgužvana, zavojna – neposredna opasnost za proizvodnog radnika)[1]
- Grupa dobre(kratka cilindrična, spiralno cilindrična, spiralna
- Grupa zadovoljavajuće(zavojno-cilindrična, cilindrična – otežan transport i uskladištenje, krupno drobljena i sitno drobljena – zbog velike frekvencije drobljenja strugotine, pojavljuje se dopunsko dinamičko opterećenje elemenata obradnog sistema koji dovodi do krzanja sečiva pa čak i loma alata, otežano čišćenje mašine)
Detaljna klasifikacija strugotine:
- Duga glatka strugotina – u obliku traka, stvara se pri većim presecima strugotine, kada na alatu nema lomača strugotine.
- Zgužvana strugotina – stvara se pri malim i srednjim koracima.
- Zavojna strugotina – dobija se pri malim poluprečnicima zaobljenja vrha alata, malim dubinama rezanja i pri većim napadnim uglovima alata.
- Zavojno – cilindrična strugotina – stvara se pri relativno manjim dubinama rezanja i većim poluprečnicima zaobljenja vrha alata.
- Cilindrična – povećanjem dubine rezanja zavojno cilindrična prelazi u cilindričnu.
- Kratka cilindrična – dobija se iz cilindrične povećanjem koraka
- Spiralno cilindrična– dobija se iz cilindrične povećanjem koraka
- Spiralna– dobija se iz cilindrične povećanjem koraka
- Krupno drobljena– dobija se iz spiralne povećanjem koraka
- Sitno drobljena– dobija se iz spiralne povećanjem koraka[1]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Greška kod citiranja: Nevažeća oznaka
<ref>
; nema teksta za reference pod imenom#1
.