Убица оваца

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ubica ovaca
Filmski poster
Izvorni naslovKiller of Sheep
Žanrdrama, narativni
TvoracČarls Barnet
RežijaČarls Barnet
ScenarioČarls Barnet
ProducentČarls Barnet
Glavne ulogeHenri G. Sanders, Kejsi Mur, Čarls Brejsi
Producentska
kuća
Third World Newsreel
Godina1978.
Trajanje80 minuta
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet10.000 dolara
Zarada416.509 dolara
Veb-sajtwww.killerofsheep.com
IMDb veza

Ubica ovaca (engl. Killer of Sheep) je američki dramski film iz 1978. koji je montirao, snimio, napisao, producirao i režirao Čarls Barnet. Snimljen prvenstveno 1972. i 1973. godine, Barnet ga je prvobitno poslao na UCLA školu za film 1977. kao svoju magistarsku tezu. U glumačkim ulogama, između ostalih, pojavljuju se Henri G. Sanders, Kejsi Mur i Čarls Brejsi.

Film prikazuje kulturu urbanih Afroamerikanaca u četvrti Vots u Los Anđelesu u stilu koji se često poredi sa italijanskim neorealizmom. Kritičarka Dejna Stivens opisala je radnju kao „zbirku kratkih vinjeta koje su tako labavo povezane da se ponekad čini kao da gledate nenarativni film.“[1] Nema radnji ili razvoja likova, kao što je to slučaj kod konvencionalno definisanih filmova.

Ubica ovaca je premijerno prikazan u Vitni muzeju američke umetnosti u Njujorku 14. novembra 1978. godine. Nije dobio opšte izdanje jer Barnet nije obezbedio prava na muziku korišćenu u njegovoj produkciji. Muzička prava su kupljena 2007. za 150.000 američkih dolara, a film je restauriran i prebačen sa 16 mm na 35 mm. Ubica ovaca je dobio ograničeno izdanje 30 godina nakon što je završen, sa DVD izdanjem krajem 2007. Godine 1990. film je izabran za čuvanje u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Država od strane Kongresne biblioteke kao „kulturološki, istorijski ili estetski značajan“.[2][3]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Sten radi dugo u klanici u Votsu u Los Anđelesu. Monotono klanje utiče na njegov porodični život sa njegovom neimenovanom ženom i njegovo dvoje dece, Stenom mlađim i Anđelom. Kroz niz zbunjujućih epizodnih događaja—neki prijatelji pokušavaju da uvuku Stena u zločinačku zaveru, žena predlaže Stenu da radi u njenoj radnji, a Sten i njegov prijatelj Brejsi pokušavaju da kupe motor za automobil—mozaik strogog rada— pojavljuje se život u razredu u kome Sten oseća da nije u stanju da utiče na tok svog života.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stevens, Dana (2007-03-30). „Black Sheep”. Slate (na jeziku: engleski). ISSN 1091-2339. Pristupljeno 2023-02-17. 
  2. ^ Gamarekian, Barbara; Times, Special To the New York (1990-10-19). „Library of Congress Adds 25 Titles to National Film Registry”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2023-02-17. 
  3. ^ Naremore, James (2017-10-17), A Cinema of Symbolic Knowledge, University of California Press, Pristupljeno 2023-02-17