Fama
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Fama (grč. Φημη) (lat. Fama) je kćerka boginje zemlje Geje, oličenje lažnih vesti i glasina.[1]
Mitologija[uredi | uredi izvor]
Famu češće pominju rimski pesnici negoli grčki, a ona je po njima bila strašna pernata neman sa velikim krilima i dugačkim i hitrim nogama. Imala je onoliko jezika, očiju i ušiju koliko je na sebi imala pera, a niko se nije mogao meriti sa njom u tome koliko se mogla naduvati.
Fama je širila paniku i uterivala strah u kosti ljudima, i noći i danju, a naročito u većim gradovima.
Virgilije kaže za Famu:
- „Izmišljotine šireći i laži, ali i istinu otkrivajući tako...“
Horacije kaže:
- „Prišapnute glasine koje dolaze i nestaju neznano gde...“
Fama je stanovala na brdu, u viskoj tvrđavi bez vrata i prozora. Bila j otvorena na sve strane da bi u nju nesmetano mogli ulaziti njeni pomoćnici, oličeni u izmišljenim vestima, sudbonosnim zabludama, bezrazložnim radostima, lakovernosti, groze i straha.
Fama nije nestala sve do današnjih dana, iz latinskog jezika se proširila u gotovo sve evropske jezike, i reč „fama“ ne zvuči nikome nepoznato i strano.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Zamarovski 1985, str. 103.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Zamarovski, Vojteh (1985). Junaci antičkih mitova: Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb.