Pređi na sadržaj

Fama

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Fama (grč. Φημη) (lat. Fama) je kćerka boginje zemlje Geje, oličenje lažnih vesti i glasina.[1]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Famu češće pominju rimski pesnici negoli grčki, a ona je po njima bila strašna pernata neman sa velikim krilima i dugačkim i hitrim nogama. Imala je onoliko jezika, očiju i ušiju koliko je na sebi imala pera, a niko se nije mogao meriti sa njom u tome koliko se mogla naduvati.

Fama je širila paniku i uterivala strah u kosti ljudima, i noći i danju, a naročito u većim gradovima.

Virgilije kaže za Famu:

  • Izmišljotine šireći i laži, ali i istinu otkrivajući tako...

Horacije kaže:

  • Prišapnute glasine koje dolaze i nestaju neznano gde...

Fama je stanovala na brdu, u viskoj tvrđavi bez vrata i prozora. Bila j otvorena na sve strane da bi u nju nesmetano mogli ulaziti njeni pomoćnici, oličeni u izmišljenim vestima, sudbonosnim zabludama, bezrazložnim radostima, lakovernosti, groze i straha.

Fama nije nestala sve do današnjih dana, iz latinskog jezika se proširila u gotovo sve evropske jezike, i reč „fama“ ne zvuči nikome nepoznato i strano.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zamarovski 1985, str. 103.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Zamarovski, Vojteh (1985). Junaci antičkih mitova: Leksikon grčke i rimske mitologije. Zagreb. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]