Filmski centar Sarajevo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Filmski centar Sarajevo DOO Sarajevo
Osnovano18.11.2009
Sarajevo
OsnivačiVlada FBIH
SedišteUlica Fadila Jahića Španca 1 Sarajevo
Rukovodioci
Ines Tanović

Filmski centar Sarajevo predstavlja javno preduzeće čija je misija očuvanje tradicije i nasleđa kinematografije. Osnivači preduzeća su Skupština i Vlada FBiH.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Filmski centar Sarajevo je javno preduzeće osnovano 2009. godine kao pravni naslednik velikih nekadašnjih filmskih studija tj. produkcijskih kuća sa prostora nekadašnje bivše SR BiH : Bosna film, Sutjeska film i Studio film.[1]

FCS u svom vlasništvu ima kolekciju od 89 dugometražnih igranih filmova i preko 500 dokumentarnih i kratkometražnih filmova.

U arhivu FCS se nalaze filmovi koje su u bivšoj Jugoslaviji producirala državna filmska preduzeća Bosna film, Sutjeska film, Studio film a i filmovi iz kataloga preduzeća FRZ Bosna - Bosna film dd koju je 1983 osnovao Bakir Tanović a čiji filmovi su im takođe povereni na čuvanje.

Neki od filmova iz kataloga FCS su najznačajniji za kinematografiju postigavši u tom vremenu izuzetan uspeh na međunarodnim filmskim festivalima.

Strateški ciljevi Filmskog centra su:

  • čuvanje i briga kao pravni sledbenik nekadašnjih filmskih kuća Bosna film, Sutjeska film i Studio film o najvećem broju filmskih sadržaja tj. negativ kopija filmova (dokumentarnih i igranih) proivedenih u periodu 1945-1992
  • rad na unapređenju filmske industrije (produkcija, distribucija, razvoj filmske kulture) audiovizuelnog sektora na području BiH
  • rad na unapređenju državne regulative u cilju razvoja filmske industrije i usklađivanje sa pozitivnim evropskim praksama u ovoj oblasti
  • promocija bh filma u BiH, regiji, inostranstvu

Filmski centar Sarajevo pokrenut je sa ciljem tj. misijom čuvanja tradicije i baštine kinematografije ali i razvoja filmske industrije i audiovizuelnog sektora u BiH.

U planu Filmskog centra Sarajevo su digitalizacija arhivskog nasleđa, izgradnja filmskog kompleksa u okolini Sarajeva, i izrada zakona o kinematografiji.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]