Hagada

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jevrejski kantor iz Al-Andaluza čita priče iz hagade (14. vek)

Hagada (jev./heb.; doslovno: „priča”) je knjiga u kojoj je zapisan tekst porodičnog obreda za Seder-veče, za Pesah, zasnovana na biblijskoj priči o izlasku Jevreja iz Egipta. Ona sadrži odgovarajuće stihove iz Biblije i dosta midraša o njima, kao i blagoslove za hranu, psalme, himne, tradicionalne molitve i uputstva za sprovođenje samog obreda.[1]

Hagada je mešavina mnogih raznolikih elemenata, proizvod spontanog organskog razvoja pre nego nekog definitivnog priređivanja ili redakcije. Mada veliki deo njenog osnovnog sadržaja najverovatnije datira iz vremena palestinskih mudraca zvanih tanaim ili još od ranije, ona sadrži materijal iz svake faze jevrejske istorije i ostaje jezgro liturgijskih inovacija i kreativnosti i danas.[2]

U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine čuva se Sarajevska Hagada, jedan od najvrednijih, bogato ilustrovanih verskih rukopisa iz srednjeg veka napisan na 142 stranice pergamenta.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Hagada”. Furaj. Pristupljeno 31. 1. 2019. 
  2. ^ Mihailović, Milica; Panić, Barbara (2010). Hagada - od iluminacije do ilustracije: katalog. Beograd: Filozofski fakultet: Jevrejski istorijski muzej. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mihailović, Milica; Panić, Barbara (2010). Hagada - od iluminacije do ilustracije: katalog. Beograd: Filozofski fakultet: Jevrejski istorijski muzej.