Pređi na sadržaj

Hejnola

Koordinate: 61° 12′ 00″ S; 26° 02′ 00″ I / 61.2° S; 26.033333° I / 61.2; 26.033333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hejnola
fin. Heinola / šved. Heinola
Pogled na Hejnolu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Finska
RegijaTavastija
OkrugPejenska Tavastija
Osnovan1776.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.15.070(procena)
Urbano područje20.013(procena)
Geografske karakteristike
Koordinate61° 12′ 00″ S; 26° 02′ 00″ I / 61.2° S; 26.033333° I / 61.2; 26.033333
Aps. visina90 m
Hejnola na karti Finske
Hejnola
Hejnola
Hejnola na karti Finske
Pozivni broj+358 (0)5
Veb-sajt
www.heinola.fi

Hejnola (fin. Heinola, šved. Heinola) je grad u Finskoj, u južnom delu države. Hejnola je drugi po veličini i značaju grad okruga Pejenska Tavastija, gde on sa okruženjem čini istoimenu opštinu Hejnola.

Hejnola je čuvena po svetskom prvenstvu u sedenju u sauni.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Hejnola se nalazi u južnom delu Finske. Od glavnog grada države, Helsinkija, grad je udaljen 140 km severno.

Reljef: Hejnola se smestio u unutrašnjosti Skandinavije, u istorijskoj oblasti Tavastija. Područje grada je ravničarsko do brežuljkasto, a nadmorska visina se kreće oko 90 m.

Klima u Hejnoli je kontinentalna, ali ipak blaža od većeg (severnijeg) dela države. Zime su oštre i duge, a leta sveža.

Vode: Hejnola se razvila na vezi dva jezera, Ruocalajnen i Konivesi. Grad se na taj način podeljen na dva dela.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Iako je ovo područje naseljeno još u vreme praistorije današnji grad je nastao u 18. veku. 1776. godine švedski kralj Gustaf III je osnovan grad ukazom. 1809. godine grad je prešao u ruske ruke.

Poslednjih par decenija Hejnola se brzo razvila u savremeno gradsko naselje.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni iz 2012. godine u Hejnoli je živelo 15.070 stanovnika[1], dok je broj stanovnika opštine bio 20.013.

Demografija
1980.1990.2000.2012.
14.73616.74015.86515.070

Etnički i jezički sastav: Hejnola je oduvek bila pretežno naseljena Fincima. Poslednjih decenija, sa jačanjem useljavanja u Finsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije. Po poslednjim podacima preovlađuju Finci (98,0%), prisutni su i u veoma malom broju Šveđani (0,2%), dok su ostalo useljenici.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]