Hrvatski vukovci
Hrvatski vukovci bili su skupina hrvatskih lingvista, a koja je bila aktivna na kraju 19. i početkom 20. vijeka. Njihov rad se zasniva na standardizaciji hrvatskog jezika. Predvodio ih je Tomislav Maretić, a najistaknutiji članovi su bili Franjo Iveković, Ivan Broz, Pero Budmani, Armin Pavić, Vatroslav Rožić i drugi.
Za vrijeme djelovanja Vukovaca, pitanje dijalektalne osnove za književni jezik još uvijek nije bilo riješeno. Vukovci su podržavali novoškotavski ijekavski dijalekat (istočnohercegovački dijalekat), koji je zapisao Vuk Stefanović Karadžić, a opisao Đuro Daničić. Oni su zagovarali fonološki pravopis. Kroz svoje položaje u Jugoslovenskoj akademiji znanosti i umjetnosti i Sveučilištu u Zagrebu, vršili su uticaj na standardizaciju jezika.[1]
Objavili su tri fundamentalna djela:
- Hrvatski pravopis, Ivan Broz 1892.
- Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga jezika, Tomislav Maretić 1899.
- Rječnik hrvatskog jezika, Franjo Iveković i Ivan Broz 1901.
Prvenstveno zbog političkih razloga, kao i zbog profesionalne kompetencije, krajem 19. vijeka bile su dominantne standardološke i pravopisne konvencije koje su uveli i zagovarali Vukovci i oblikovale su tok jezičke standardizacije u Hrvatskoj u prvoj polovini 20. vijeka. U svojim normativnim radovima (Brozov pravopis, Maretićeva gramatika i Broz-Ivekovićev rječnik) doprinijeli su konačnom formiranju standardnog hrvatskog na osnovi novoštokavskog dijalekta.[2]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Bičanić 2013, str. 84.
- ^ Bičanić 2013, str. 85.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Bičanić, Ante (2013). Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika (na jeziku: engleski). Croatica. ISBN 978-953-55540-6-6. Pristupljeno 11. 5. 2020.
- Pranjković, Ivo (13. 12. 2002). „HRVATSKI VUKOVCI U STOLJEĆIMA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI (Franjo Iveković, Ivan Broz, Tomo Maretić, Vatroslav Rožić, Milan Rešetar, Antun Radić, Nikola Andrić, Dragutin Boranić: Jezikoslovne rasprave i članci, prir. Marko Samardžija)”. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (na jeziku: hrvatski). 28 (1): 403—408. ISSN 1331-6745. Pristupljeno 11. 5. 2020.
- Alerić, Marko (2007). Koncepcija hrvatskoga standardnog jezika hrvatskih vukovaca (na jeziku: hrvatski). Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
- Kuna, Branko (13. 12. 2002). „Samardžija, Marko (2002). Nekoć i nedavno. Odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti hrvatskoga standardnoga jezika. Rijeka: Izdavački centar.”. Jezikoslovlje (na jeziku: hrvatski). 3 (1-2): 253—257. ISSN 1331-7202. Pristupljeno 11. 5. 2020.