Šablon:IČ-Vokalizacija ptica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Najpoznatija ptica pevačica Evrope — slavuj (Luscinia megarhynchos)
Najpoznatija ptica pevačica Evrope — slavuj (Luscinia megarhynchos)

Vokalizacija ptica uključuje kako oglašavanje tako i pesmu. Kolokvijalno, ptičje pesme su jako melodične čovekovom uhu. U ornitologiji i posmatranju ptica, (relativno kompleksne) pesme se funkcionalno razlikuju od (relativno prostih) oglašavanja. Ptičja pesma je najraznovrsnija u redu ptica pevačica. Ptičji vokalni organ se zove siringa i to je koštana struktura na dnu dušnika (za razliku od glasnih žica na vrhu sisarskog dušnika). Postoje naučne hipoteze po kojima je ptičja pesma nastala kao rezultat seksualne selekcije, dok eksperimenti pokazuju da je kvalitet ptičje pesme dobar indikator fitnesa (adaptabilnosti) ptica.

Komunikacija upotrebom oglašavanja se ostvaruje kako između pripadnika iste, tako i među pripadnicima različitih vrsta. Neke ptice imaju odličnu vokalnu mimikriju. Neke pećinske vrste, uključujući uljane ptice i čiopice (Collocalia i Aerodramus spp.), koriste zvučne signale (sa frekvencijom zvuka od 2 do 5 kHz) za eholokaciju u tminama pećina. Pesma različitih ptica se razlikuje i tipična je za vrstu. Postoje hipoteze istraživača koje tvrde da naučene pesme omogućavaju razvoj mnogo kompleksnije pesme, kroz „kulturološku” (ptičje zajednice) interakciju, i time kroz intraspecijske dijalekte omogućavaju pticama da prepoznaju svoj rod.