6-j simbol

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vignerov 6-j simbol definisao je 1940. Eugen Paul Vigner. Definišu se preko sume produkata 3-j simbola:

sa fazom . Sumira se preko svih šest mi, a selekciona pravila 3jm ograničavaju sumu. Povezani su sa Rakovim koeficijentima:

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Vignerov 6-j simbol može da se prikaže preko konačne sume:

a tu se sumacija odvija po svim n sve dok faktorijeli ne postanu negativni.

Pri tome funkcija je jednaka 1 ako je zadovoljena relacija triangularnosti za , a 0 ako nije definisana je sledećim izrazom:

Relacija ortogonalnosti[uredi | uredi izvor]

Vignerovi simboli zadovoljavaju relacije ortogonalnosti:

Specijalni slučaj[uredi | uredi izvor]

U slučaju da je dobija se:

Pri tome funkcija je jednaka 1 ako je zadovoljena relacija triangularnosti za , a 0 ako nije.

Simetrije[uredi | uredi izvor]

Vignerov 6-j simbol invarijantan je na permutaciju dve kolone, tako da vredi:

Vignerov 6-j simbol invarijantan je i na zamenu dva argumenta u gornjim kolonama sa dva argumenta u donjim kolonama:

Vignerov 6-j simbol

je nula sem ako j1, j2 i j3 ne zadovoljavaju triangularne uslove:

Asimptotski razvoj[uredi | uredi izvor]

Asimptotska formula je razvijena za slučaj kada svih šest kvantnih brojeva j1, ..., j6 teži velikim brojevima. Asimptotska formula je dana sa:

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Abramowitz, Milton; Stegun, Irene A., ur. (1965). Handbook of Mathematical Functions with Formulas, Graphs, and Mathematical Tables. New York: Dover. ISBN 9780486612720. 
  • Edmonds, A. R. (1957). Angular Momentum in Quantum Mechanics. Princeton, New Jersey: Princeton University Press. ISBN 9780-691-07912-7. 
  • Messiah, Albert (1981). Quantum Mechanics. II (12th izd.). New York: North Holland Publishing. ISBN 9780-7204-0045-8. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]