Pređi na sadržaj

Higroskopnost

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Higroskopnost je fenomen privlačenja i zadržavanja molekula vode putem apsorpcije ili adsorpcije iz okoline, koja je obično na normalnoj ili sobnoj temperaturi. Ako molekuli vode postanu suspendovani među molekulima supstance, adsorbujuće supstance se mogu fizički promeniti, npr. promena zapremine, tačke ključanja, viskoziteta ili neke druge fizičke karakteristike ili svojstva supstance. Na primer, fino dispergovani higroskopni prah, kao što je so, može vremenom postati grudast zbog sakupljanja vlage iz okruženja.

Delikventni materijali su dovoljno higroskopni da se rastvaraju u vodi koju apsorbuju, formirajući vodeni rastvor.

Higroskopija je neophodna za postizanje hidratacije, ishrane, reprodukcije i/ili širenja semena mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Biološka evolucija je stvorila higroskopna rešenja za prikupljanje vode, zateznu čvrstoću filamenta, vezivanje i pasivno kretanje – prirodna rešenja koja se razmatraju u budućoj biomimetici.[1][2]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Ni, Feng; Qiu, Nianxiang; Xiao, Peng; Zhang, Chang Wei; Jian, Yukun; Liang, Yun; Xie, Weiping; Yan, Luke; Chen, Tao (јул 2020). „Tillandsia-Inspired Hygroscopic Photothermal Organogels for Efficient Atmospheric Water Harvesting”. Angewandte Chemie International Edition. 59 (43): 19237—19246. PMID 33448559. S2CID 225188835. doi:10.1002/anie.202007885. Приступљено 26. 1. 2023. 
  2. ^ Huss, Jessica C.; Gierlinger, Notburga (јун 2021). „Functional packaging of seeds”. New Phytologist: International Journal of Plant Science. 230 (6): 2154—2163. PMC 8252473Слободан приступ. PMID 33629369. doi:10.1111/nph.17299. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]