Pređi na sadržaj

Nginx

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nginx
Originalni autor(i)Igor Sisoev
Programer(i)Nginx, Inc.
Prvo izdanje4. oktobar 2004.; pre 19 godina (2004-10-04)[1]
Repozitorijum Uredi na Vikipodacima
Napisan uC[2]
Operativni sistemBSD, HP-UX, IBM AIX, Linuks, macOS, Solaris, Microsoft Windows,[3]
TipVeb server, Proksi server
LicencaBSD licence
Veb-sajtnginx.org, nginx.com

Endžiniks (engl. Nginx) je veb server, a može služiti još i kao reverzni proksi server, proksi server za IMAP, POP3 i SMTP protokol.[4]

Napisao ga je Igor Sisoev, koji je počeo rad sa njim 2004. godine, kada mu je bio potreban server za kompaniju za koju je tada radio.[5] Osnovao je, 2011. godine, vlastitu kompaniju koja se bavi razvojem Endžineksa i prodaje podršku i pakete Endžineks Plus.[6]

Popularnost[uredi | uredi izvor]

Prema istraživanju Netcraft, anketiranjem veb-servera novembra 2016. godine pronađeno je da je Nginx drugi najčešće korišćeni veb-server na svim 'aktivnim' sajtovima (18,22% anketiranih sajtova) i za najvažnijih milion poslovnih veb-sajtova (27,83% ispitanih veb-sajtova).[7] Prema W3Techs, iskoristili su ga 37,7% od prvih milion veb-sajtova, 49,7% od prvih 100,000 veb -sajtova, a 57,0% od 10.000 najboljih veb-sajtova.[8] Prema BuiltWith, koristi se na 38,2% od 10.000 najboljih veb-sajtova, a njegov rast je u okviru prvih najvećih 10.000, 100.000 i milion segmenta.[9] Wikipedia koristi Nginx kao njen SSL termination proxy.[10] Od OpenBSD izdanje 5.2 (1. novembar 2012), Nginx je postao deo OpenBSD baznog sistema, pružajući alternativu sistemskom alatu Apache 1.3, za koji je postojala namera da se zameni, ali je kasnije OpenBSD zamenio vlastiti httpd(8).[11][12]

Prednosti[uredi | uredi izvor]

Neke od prednosti Endžiniksa su:

  • mali memorijski zahtevi,
  • veliki broj istovremenih konekcija,
  • velika brzina odziva, i
  • jednostavna instalacija i konfiguracija.[13][14][15]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „CHANGES”. Pristupljeno 16. 05. 2017. 
  2. ^ „The NGINX Open Source Project on Ohloh”. ohloh.net. Arhivirano iz originala 26. 06. 2012. g. Pristupljeno 7. 3. 2013. 
  3. ^ „nginx for Windows”. Pristupljeno 28. 5. 2014. 
  4. ^ „Module ngx_mail_auth_http_module”. nginx.org. Pristupljeno 13. 9. 2012. 
  5. ^ Tony Mobily (5. 1. 2012). „Interview with Igor Sysoev, author of Apache's competitor NGINX”. Free Software Magazine. Arhivirano iz originala 19. 10. 2013. g. Pristupljeno 18. 10. 2013. 
  6. ^ „Notice of Exempt Offering of Securities”. Form D. US Securities and Exchange Commission 17 October 2013. Pristupljeno 15. 9. 2016. 
  7. ^ „November 2016 Web Server Survey”. 22. 11. 2016. Pristupljeno 19. 12. 2016. 
  8. ^ „Usage of web servers broken down by ranking”. 19. 12. 2016. Pristupljeno 19. 12. 2016. 
  9. ^ „Builtwith: nginx Usage Statistics”. 19. 12. 2016. Pristupljeno 19. 12. 2016. 
  10. ^ „Wikitech: HTTPS”. Wikitech.wikimedia.org. 3. 10. 2011. Pristupljeno 3. 12. 2011. [mrtva veza]
  11. ^ OpenBSD Upgrade Guide: 5.1 to 5.2, 2012/11/06 15:00:27 sthen
  12. ^ „Heads Up: Nginx Removed From Base”. 
  13. ^ „The Architecture of Open Source Applications (Volume 2): nginx”. aosabook.org. Pristupljeno 10. 6. 2015. 
  14. ^ Use nginx for Proxy Services and Software Load Balancing, 11 May 2010, by Sam Kleinman, Linode Library
  15. ^ Basic nginx Configuration by Sam Kleinman; 21 August 2010

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]