Salesforce
Sejlsfors (Salesforce) predstavlja popularnu softversku platformu koja se koristi za upravljanje prodajnim procesima u organizacijama. Ova platforma pruža set alata pod nazivom "Customer Relationship Management" (CRM), čime omogućava bolje praćenje i upravljanje odnosima s klijentima. Pruža softver i aplikacije za upravljanje odnosima sa klijentima (CRM) fokusirane na prodaju, korisničku uslugu, automatizaciju marketinga, e-trgovinu, analitiku i razvoj aplikacija.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f9/Salesforce.com_logo.svg/220px-Salesforce.com_logo.svg.png)
Sejlsfors je osnovao bivši izvršni direktor kompanije Oracle Mark Benof u februaru 1999. godine. Od septembra 2022. Sejlsfors je 61. najveća kompanija na svetu po tržišnoj kapitalizaciji sa vrednošću od skoro 153 milijarde američkih dolara.[1] Postala je najveća svetska firma u proizvodnji softvera za preduzeća u 2022. godini.[2]
Istorija razvoja[uredi | uredi izvor]
Sejlsfors je 1999. godine osnovao bivši izvršni direktor kompanije Oracle Mark Benof, zajedno sa Parkerom Harisom, Dejvom Molenhofom i Frankom Domingezom kao kompaniju koja se bavi razvojem softvera u oblasti usluga.[3]
Sejlsfors je bio ozbiljno pogođen bumom dot-koma koji je pukao na početku novog milenijuma, pri čemu je kompanija otpustila 20% svoje radne snage. Uprkos gubicima, Sejlsfors kompanija je nastavila da bude konkurentna tokom ranih 2000-ih. Sejlsfors-ov prihod je nastavio da raste od 2000. do 2003. godine, sa 5,4 miliona dolara u 2001. godini na preko 100 miliona dolara do decembra 2003. godine.[4]
Tokom 2003. godine, Sejlsfors je održao svoju prvu godišnju Drimforc (Dreamforce) konferenciju u San Francisku.[5] U junu 2004. godine kompanija je imala svoju prvu inicijalnu javnu ponudu na berzi u Njujorku pod simbolom akcija CRM i prikupila 110 miliona američkih dolara.[6] Takođe, 2009. godine kompanija je lansirala Servis Klaud, aplikaciju koja pomaže kompanijama da upravljaju servisnim razgovorima o svojim proizvodima i uslugama.
Kompanija je 2014. razvila Trelhed (Trailhead), besplatnu platformu za učenje na mreži. U septembru 2016. Salesforce je najavio lansiranje Ajnštajna, platformu koja koristi veštačku inteligenciju koja podržava nekoliko Sejlsforsov-ih usluga u oblaku.
U 2020. godini, Sejlsfors se pridružio industrijskom indeksu Dau Džouns, zamenivši energetskog giganta EksonMobil-a koji je potomak Standard Oil.[7] Sejlsfors je bio najveća tehnološka komponenta indeksa prilikom njegovog pristupanja.[8] Tokom decembra 2020. godine, objavljeno je da će Sejlsfors kupiti Slak za 27,7 milijardi dolara, što je njegova najveća akvizicija do sada.[9] Akvizicija je zaključena u julu 2021. godine.[10]
Sejlsfors je tokom 2022. prijavio zaradu u drugom kvartalu u iznosu od 7,72 milijarde dolara. Nakon što je nemačka softverska kompanija SAP prijavila svoju zaradu za isti kvartal u iznosu od 7,52 milijarde evra. Sejlsfors je nadmašio SAP i postao najveći svetski dobavljač softvera za preduzeća. Benof je izjavio da gleda na ovaj kvartal kao neku vrstu "prekretnice“.[11]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8e/Salesforce_Tower_SF_2017_%28cropped%29.jpg/220px-Salesforce_Tower_SF_2017_%28cropped%29.jpg)
Osnovne karakteristike[uredi | uredi izvor]
Sejlsfors nudi niz ključnih karakteristika:
- Automatizacija prodajnih procesa: omogućava automatizaciju rutinskih zadataka, kao što su unos podataka o kupcima ili praćenje prodajnih prilika.
- Analitika podataka o kupcima: pruža duboke uvide o ponašanju kupaca i omogućava bolje donošenje odluka zasnovano na podacima.
- Integracija s drugim poslovnim sistemima: salesforce može biti integrisan s drugim softverskim alatima, olakšavajući rad i smanjujući dupliranje podataka.
Sejlsfors CRM[uredi | uredi izvor]
Sejlsfors CRM fokusira se na:
- Praćenje prodajnih prilika: omogućava organizacijama da prate i upravljaju prodajnim prilikama od potencijalnog klijenta do zatvaranja posla.
- Servis za korisnike: pruža alate za efikasno upravljanje korisničkim zahtevima i podrškom.[12]
Finansije[uredi | uredi izvor]
Tokom 2022. godine, Sejlsfors je prijavio prihod od 26,49 milijardi američkih dolara, što je povećanje od 25% u odnosu na prethodnu godinu i 24% u stalnoj valuti.[13] Sejlsfors je zauzeo 126. mesto na listi Fortune 500 najvećih američkih kompanija po prihodu za 2022. godinu.[14]
Godina[15] | Prihod u milionima dolara | Neto prihod u milionima dolara | Ukupna imovina u milionima dolara | Cena akcije | Broj zaposlenih |
---|---|---|---|---|---|
2005 | 176 | 7 | 280 | 5.19 | 767 |
2006 | 310 | 28 | 435 | 8.62 | 1,304 |
2007 | 497 | 0 | 665 | 11.69 | 2,070 |
2008 | 749 | 18 | 1,090 | 13.43 | 2,606 |
2009 | 1,077 | 43 | 1,480 | 11.37 | 3,566 |
2010 | 1,306 | 81 | 2,460 | 24.21 | 3,969 |
2011 | 1,657 | 64 | 3,091 | 32.93 | 5,306 |
2012 | 2,267 | −12 | 4,164 | 35.73 | 7,785 |
2013 | 3,050 | −270 | 5,529 | 45.94 | 9,800 |
2014 | 4,071 | −232 | 9,153 | 57.26 | 13,300 |
2015 | 5,374 | −263 | 10,665 | 70.66 | 16,000 |
2016 | 6,667 | −47 | 12,763 | 74.55 | 19,000 |
2017 | 8,392 | 180 | 17,585 | 90.26 | 25,000 |
2018 | 10,480 | 127 | 21,010 | 132.21 | 29,000 |
2019 | 13,282 | 1,110 | 30,737 | 155.10 | 35,000 |
2020 | 17,098 | 126 | 55,126 | 222.40 | 49,000 |
2021 | 21,252 | 4,072 | 66,301 | 255.33 | 56,606 |
2022 | 26,492 | 1,444 | 95,209 | 132.59 | 73,541 |
2023 | 31,352 | 208 | 98,849 | 79,390 |
Akvizicije[uredi | uredi izvor]
Sejlsfors je tokom svoje istorije kupio mnoge kompanije.
Od 2006 do 2015[uredi | uredi izvor]
Sejlsfors je 2006. godine kupio Sendia (Sendia), kompaniju kojoj je primarna delatnost bila u domenu mobilnih veb usluga, za 15 miliona dolara.[16] Koral, servis za upravljanje sadržajem, kupljen je tokom 2007. godine.[17] Sejlsfors je 2008. godine kupio Instranet za 31,5 miliona dolara. U 2010.[18] Sejlsfors je kupio više kompanija, među kojima su Džigsav (Jigsaw), provajdera uslužnih podataka zasnovanog na oblaku, za 142 miliona dolara.[19] Heroku za 212 miliona dolara,[20]
Sejlsfors je 2011. godine kupio Dimdim, platformu za veb konferencije, za 31 milion dolara. Radian 6, kompaniju za praćenje društvenih medija, za 340 miliona dolara.[21] Riple, softversku kompaniju za upravljanje učinkom. Sejlsfors je 2012. godine kupio Budi media, prodavca društvenih medija, za 689 miliona dolara. Sejlsfors je 2013. godine kupio Egzakt Target (ExactTarget) prodavača e-pošte, za 2,5 milijardi dolara. Sejlsfors je 2014. godine kupio Rilejt IK (RelateIQ), kompaniju za prenos podataka, za 390 miliona dolara.[22]
Od 2016 do danas[uredi | uredi izvor]
Sejlsfors je tokom 2016. godine potrošio preko 5 milijardi dolara u akvizicije.[23] Preuzete kompanije uključuju Dimandver (Demandware), dobavljača usluga u oblasti e-trgovine zasnovanog na oblaku, za 2,8 milijardi dolara i Kuip (Quip), aplikaciju za obradu teksta, za 750 miliona dolara.[24] Sejlsfors je 2018. godine kupio nekoliko kompanija, uključujući Mulsoft (MuleSoft), kompaniju za usluge u oblaku, za 6,5 milijardi dolara.[25] Kao i Rebel (Rebel), provajdera usluga e-pošte.
Između 2019. i 2021. godine, Sejlsfors je napravio dve od svojih najvećih akvizicija, završio je svoju akviziciju Tableau (Tableau), softversku kompaniju za vizualizaciju i analitiku podataka, za 15,7 milijardi dolara. Slak (Slack) za 27,7 milijardi dolara 2021. godine.[26]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b1/Salesforce-merger.svg/220px-Salesforce-merger.svg.png)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Inline XBRL Viewer”. www.sec.gov. Pristupljeno 2023-12-15.
- ^ „Companies ranked by Market Cap - CompaniesMarketCap.com”. companiesmarketcap.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-15.
- ^ Kim, Eugene. „CEO of $50 billion Salesforce shared his epic founding story to inspire a small business owner”. Business Insider (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ carioli (2020-03-19). „The History of Salesforce”. Salesforce (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ Cowley, Stacy (2005-09-08). „Year of rapid growth precedes Salesforce.com user show”. Computerworld (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ „Salesforce.com IPO Raises $110 Million”. www.destinationcrm.com. Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ Stevens, Pippa (2020-08-24). „Salesforce, Amgen and Honeywell added to Dow in major shake-up to the average”. CNBC (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ Monica, Paul R. La (2020-08-31). „Apple is no longer king of the Dow. Meet tech's new leader | CNN Business”. CNN (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ Statt, Nick (2020-12-01). „Salesforce is acquiring workplace chat app Slack for $27.7 billion”. The Verge (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ Lawler, Richard (2021-07-21). „Now Salesforce officially owns Slack”. The Verge (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ Evans, Bob (2022-08-29). „Salesforce Leapfrogs SAP as World’s Largest Enterprise-Apps Vendor”. Acceleration Economy (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ „CRM Software from Salesforce.com - Customer Relationship Management”. Salesforce (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-15.
- ^ „Salesforce posts record Q4 results with $1B in sales from the "Data" business”. ZDNET (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-15.
- ^ Kewitz, D. „Perspective of 4 Fortune 500 New Jersey company information systems”. [Proceedings] 1992 International Engineering Management Conference. IEEE. doi:10.1109/iemc.1992.225231.
- ^ Consolidated Financial Statements 2005 (Izveštaj). Vientiane, Lao PDR: Mekong River Commission Secretariat. 2005-12-31.
- ^ Vara, Vauhini (2006-04-11). „Salesforce.com to Buy Sendia”. Wall Street Journal (na jeziku: engleski). ISSN 0099-9660. Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ „Salesforce.com snags Koral’s Web 2.0 content management service”. ZDNET (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ „These are all the Chicago companies Salesforce has acquired”. Chicago Tribune. 2016-09-26. Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ „Salesforce.com acquires Jigsaw for $142 million | ZDNet”. web.archive.org. 2012-01-06. Arhivirano iz originala 06. 01. 2012. g. Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ „Salesforce.com Buys Heroku For $212 Million In Cash”. TechCrunch (na jeziku: engleski). 2010-12-08. Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ „Kara Swisher - AllThingsD” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ Shieber, Jonathan (2014-07-11). „Salesforce Buys Big Data Startup RelateIQ For Up To $390M”. TechCrunch (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ Kim, Eugene. „Salesforce just bought a startup called Twin Prime, adding to its $5 billion buying binge”. Business Insider (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ Lunden, Ingrid (2016-08-01). „Salesforce buys word processing app Quip for $750M”. TechCrunch (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ Bort, Julie. „Confirmed: Salesforce is buying a company called MuleSoft for $6.5 billion”. Business Insider (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.
- ^ Sawers, Paul (2021-07-21). „Salesforce completes $27.7B Slack acquisition”. VentureBeat (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-12-16.