Корисник:Eunoiaesprit/песак
Овај чланак је део пројекта семинарских радова „Вики гимназијалац” у Гимназији „Урош Предић” у Панчеву. Датум уноса: октобар—новембар 2017. Ова група ученика уређиваће у простору чланака. Немојте пребацивати чланак у друге именске просторе. Позивамо вас да допринесете његовом квалитету и помогнете студентима при уређивању. |
Paleovulkanske kupe u Srbiji[уреди | уреди извор]
U Srbiji postoji veći broj ugašenih vulkana, to jest paleovulkanskih kupa od kojih je većina nastala tokom eksplozivnog vulkanizma u miocenu.
Jovan Cvijić, geograf, je podelio sve ugašene vulkane to jest kupe u Srbiji u 3 glavna niza:
1)Prvoluve Čuke
2)Strahinove Čuke
3)niz Tilva Njagre
Svi ovi nizovi kupa se nalaze u planinskom masivu Crnog Vrha koji je izgrađen od andezita. Kupe se izdizu oko 80-100 metara iznad okolnog terena.
KOSOVO[уреди | уреди извор]
Stari vulkani se nalaze na teritoriji Kosova , a to su, na primer, Mrkonjski vis, Veletin I Zvečanj. Mrkonjski vis I Veletin su izgrađeni od magmatskih stena, a Zvečanj od riolita I riolitskih tufova.
JUGOZAPADNA SRBIJA[уреди | уреди извор]
U reljefu se mogu primetiti jos mnogo brojnih kupa, a poznata je i jedna u okolini Novog Pazara, koja nosi ime Đurđevi Stupovi, I nekoliko kupastih uzvišenja na planini Rogozni od kojih je najizrazitija kupa Jelač grad(1.268m). Iznad sela Rudnika, izdiže se paleovulkanska kupa Ostrovice, izgrađena od dacita.
Paleovulkanski I andezitski tereni javljaju se I oko Ješevca I Treske, u blizini Gornjeg Milanovca.
ISTOČNA SRBIJA[уреди | уреди извор]
Veoma je izrazita oblast paleovulkanskog reljefa u Crnorečkoj kotlini (sliv Crnog Timoka) u Istočnoj Srbiji. U prostranoj potolini između planina Starice , Kučaja, Rtnja i Tupižnica i doline Timoka se nalazi “Veliki Timočki Andezitski masiv” Istočne Srbije. On se pruža u meridijanskom pravcu, od Majdanpeka na severu do Sokobanje I Knjaževacke kotline na jugu, na dužini od preko 80km i širini do 22km. Ovde je vulkanski rad bio intenzivan jos u gornjoj kredi, a bio završen još u srednjem miocenu.
U morfoloskom pogledu, najbolje je izražena paleovulkanska kupa Tilva Njagra. Glavna kupa je visoka 770m, a parazitska- Tilva Mika, 625m. One se dizu 200m, odnosno 120m od okolnog terena. Površinski rečni tokovi u podnožju ovih kupa, teku kruzno oko Tilva Njagre, ali nigde nisu razdvojile padine njene kupe- I takav raspored rečne mreže pokazuje da kupa nije erozivnog porekla, već da predstavlja vulkanski oblik koji je uticao da postojeće rečne mreže.
U slivu Zlotske reke, izmedju sela Zlota i Brestovačke banje, nalazi se čitav niz manjih paleovulkanskih kupa. Njaizrazitije su Kumastakan, koja se nalazi južno od planinske mase Crnog vrha, I Krste Satuli kod Zlota, u podnožju planine Kučaj.
CENTRALNA SRBIJA[уреди | уреди извор]
Idući od Crnog vrha ka jugu, nailazimo na mnogo manjih kupa, kao sto su: *Kraku Ilijon,
Ruđina Galonji,
Remecova Čuka,
Deveselj,
Skorušuluj,
Prvulovo brdo,
Savački kamen.
JUGOISTOČNA SRBIJA[уреди | уреди извор]
Najinteresantije kupe koje su nastale u miocenu su Grot i Oblik, nalaze se u okolini Kraljeva. One su jedna do druge, udaljene samo 1.5km.[1][2]
Padine Grota su jako strme, sa nagibom od 70-80 stepeni. Padine su prekrivene šumskom vegetacijom.
U okolini ovih kupa je vrlo plodno zemljište, tamo se nalaze i rudna nalazišta cinka i olova, i gline.
U njihovoj okolini se takođe nalaze I snaž
ni gejzeri Sijarinske banje.