Корисник:Milicaa1101/песак
Овај чланак је део пројекта семинарских радова на Географском факултету у Београду. Датум уноса: март—јун 2019. Ова група студената уређиваће у простору чланака. Немојте пребацивати чланак у друге именске просторе. Позивамо вас да допринесете његовом квалитету и помогнете студентима при уређивању. |
Rečni nanos[уреди | уреди извор]
Rečni nanos predstavlja količinu nanosa koju reka povlači svojim tokom i kretanjem.
Klasifikacija rečnog nanosa prema načinu transporta[уреди | уреди извор]
- Lebdeći (suspendovani) nanos: koji se kreće u poprečnom toku reke.
- Vučeni nanos: koji se kreće na dnu rečnog korita[1] i ima period kretanja i mirovanja pojedinih čestica.
Jasna granica između ove dve kategorije ne postoji jer se kretanjem čestica u toku reke istovremeno kreću i čestice po dnu reke. Povećanjem brzine (ravničarkog i planinskog) rečnog toka dolazi do podizanja pojedinih čestica sa dna reke i na taj način dolazi do povećanja broja istih u lebdećem toku. Oblutci i šljunak se transportuju isključivo kao vučeni nanos; glina i ilovača se kreću u okviru lebdećeg nanosa; pesak se može kretati i kao lebdeći nanos i kao vučeni, u zavisnosti od brzine reke.
Granulometrijska kriva[уреди | уреди извор]
Predstavlja zavisnost između krupnoće (veličine pojedinih zrna) i zastupljenosti pojedinih frakcija zrna.
Zastupljenost se određuje prosejavanjem kroz sita za krupnije čestice, za sitnije po jednoj od metoda koje se baziraju na principu taloženja čestica u mirnoj vodi.
Za krupniji vučeni nanos prečnici zrna se izražavaju u milimetrima. Za finiji (suspendovani) nanos prečnik zrna se izražava pomoću “hidrauličke krupnoće” ili brzine padanja zrna u mirnoj vodi.
Koncentracija nanosa[уреди | уреди извор]
Koncentracija nanosa ili mutnoća vode predstavlja količinu suspendovanog materijala u vodi u jedinici zapremine (gr/l). Odnos vučenog i lebdećeg nanosa kod ravničarskih tokova iznosi 6-8%
Računanje uzorka[уреди | уреди извор]
Uzorci suspendovanog nanosa zahvataju se u sklopu hidrometrijskih merenja na reci, pri čemu se uzorci zahvataju u svim onim tačkama u pojedinim mernim vertikalama u kojima se mere brzine vode. U tom slučaju moraju da se zadovolje sledeći uslovi:
- Uređaj-batometar mora biti hidraulički oblikovan, kako bi što je mogu će manje remetio strujnu sliku.
- Brzina zahvatanja uzoraka vode mora biti jednaka brzini toka u mernoj tački jer se u protivnom ne dobija reprezentativni uzorak u pogledu granulometrijskog sastava.
- Vreme zahvatanja uzoraka mora garantovati reprezentativnost zahva ćenog uzorka.
- Zapremina uzorka mora biti dovoljna za obavljanje svih neophodnih analiza.
Merenje pronosa nanosa[уреди | уреди извор]
Kako smo već pomenuli da za izračunavanje nanosa u vodi koristimo batometar[2], neophodno je reći da razlikujemo baometre koje koristimo za trenutno punjenje i batometre sa dužim punjenjem.
Batometri sa trenutnim punjenjem: Kako se voda u reci ne kreće podjednakom brzinom po površini i na istoj dubini, već sa slabijim ili jačim pulsiranjem (što je posledica njenog kretanja u odnosu na prostor gde se nalazi) pri čemu se i nanosi ne kreću u jednakim količinama, očigledno je da batometri sa trenutnim pun jenjem ne mogu da daju tačno rešenje.
Batometri sa dužim punjenjem: Sastoje se od boce sa zapušačem, kroz koji prolaze dve cevčice.Najpouzdanije rezultate lebdećeg nanosa dobijamo od strane vakuumskog batometra.
Референце[уреди | уреди извор]
- ^ Речно корито (на језику: српски), 2018-11-30, Приступљено 2019-06-15
- ^ Барометар (на језику: српски), 2019-03-03, Приступљено 2019-06-24
Литература[уреди | уреди извор]
- http://www.rgf.bg.ac.rs/predmet/GO/II%20semestar/Opsta%20hidrologija/Predavanja/Hidrologija%207%20cas.pdf
- https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Pronos_nanosa#Merenje_pronosa_nanosa