Корисник:Natalija Mijailovic
Peščane dine[уреди | уреди извор]
Elementarni, tipski oblik eolskog akumulativnog reljefa su dine - peskovita uzvišenja u obliku kupastih brežuljaka i izduzenih bedema, postala eolskom akumulacijom peska. [1]
Izgrađivanje dina
Izgrađivanje dina prolazi kroz različite evolutivne stadijume pri čemu se javlja njihova upadljiva morfološka raznolikost. Ona je posledica promena fizičko-geografskih uslova prirodne sredine. U početnom stadijumu morfološke evolucije dominantni vetar nagomilava pesak u obliku sočivastih uzvišenja. Ta sočivasta uzvišenja se postupno morfoloski preinačavaju i dobijaju oblik štita. Na stranama se javljaju sitno zatalasane peskovite površine u obliku paralelnih rebrastih gredica. Tokom dalje evolucije peskoviti brežuljak postupno narasta u pravu dinu, koja ima sve elementarne morfološke odlike. Spoljašnje strane, okrenute poprečno na pravac vetra, blago su nagnute i na njima se vrši akumulacija peska, a unutrašnje strane, okrenute niz vetar, strmo su nagnute. Teme dina nije uobljeno, već se spoljašnje i unutrašnje strane sučeljavaju pod oštrim uglom, stvarajući ivicu u vidu grebena. Postupnim prebacivanjem peska preko grebena, sa spoljašnje strane na unutrašnju stranu, dolazi do laganog kretanja celokupne peskovite mase dina u pravcu duvanja vetra. To je seljenje ili migracija dina. [1]
Nastanak dina vrši se na mestima gde se na topografskoj površini javljaju različite prepreke i neravnine u vidu uzvišenja, koja izazivaju promene pravca i jačine vetra, odnosno vazdušnih strujanja. Izgrađivanje dina zavisi u osnovi od režima dominantnog vetra, što povlači sa sobom njegovu stalnost, pravac i jačinu.
Razlog za stvaranje dina moze biti i usamljeni žbun siromašne pustinje vegetacije.
Oblici dina
- inicijalna dina(nebkha)
- čeona dina
- zavetrinska dina
- barhan
- pokretna dina
- nepokretna dina
- parabolična dina
- uzdužna dina
- transverzalna dina
- piramidalna dina
Spoljašnje veze
Reference[уреди | уреди извор]
- ^ а б Petrović Dragutin, Manojlović Predrag (2003). Geomorfologija. Beograd: Geografski fakultet, Studentski trg 3/3. стр. str. 467—468. ISBN 86-82657-32-5.