Корисник:OSBR116/песак

С Википедије, слободне енциклопедије

Galaktika Punoglavac, poznata još i pod nazivom UGC10214,[1] je poremećena prečkasta spiralna galaksija koja se nalazi na 420 miliona svetlosnih godina od Zemlje u severnom sazvežđu Zmaj. Njegova najdramatičnija oznaka je masivan trag zvezda dugačak oko 280.000 svetlosnih godina; veličina galaksije pripisana je spajanju s vrlo plavom zbijenom galaktikom vidljivom u gornjem levom uglu repa masivnijeg Punoglavca za koju se vjeruje da se dogodila pre oko 100 milion godina.[2] Galaksija je ispunjena svetloplavim skupinama zvezda.

Pretpostavlja se da je kompaktnija nepoželjna galaksija prelazila ispred galaktike Punoglavac – s leva na desno iz perspektive Zemlje – i bila je bačena iza Punoglavca međusobnom gravitacijskom privlačnošću. Tokom ovog bliskog susreta, plimne snage izvukle su zvezde spiralne galaktike, plin i prašinu spiralne galaksije, praveći rep krša, sastavljen od zvezda i plina razvučenih preko više od 280.000 svetlosnih godina. Sama nepoželjna galaksija, za koju se procenjuje da leži oko 300.000 svetlosnih godina iza Punoglavca, može se videti kroz spiralne krakove prednjeg plana u gornjem levom delu. Nakon susreta s nepoželjnom galaksijom, galaksija Punoglavac verovatno će izgubiti svoj rep kako raste. Materija u tome repu nije ravnomerno raspoređena, već se pod uticajem vlastite sile teže smestila u nekoliko više-manje odvojenih naselja. Dva istaknuta naselja mladih sjajnih plavih zvezda u dugom repu su razdvojene "pukotinom" – odeljkom koji je bleđi od ostatka repa. Ta će naselja zvezda verovatno postati patuljaste galaktike koje će orbitirati od Punoglavca.[3][4]

Brojne mlade plave zvezde i zvezdana jata, začeti sudarom galaktika, vide su u spiralnim kracima, kao i u dugim "plimnim" repovima od zvezda. Svako od tih jata predstavlja nastanak sve do oko milion zvezda. Boja im je plava jer se sastoje od vrlo masivnih zvezda, oko 10 puta vrućih i milion puta sjajnijih od našeg Sunca. Jednom kada se oblikuju, zvezdana jata postaju to crvenija što su starija, kako najmasivnije zvezde u njima troše svoje gorivo i gase se. Ta će jata na koncu postati stara zbijena jata, slična onima koja su nađena u haloima praktično svih galaktika, uključujući tu i naš Mlečni put.[3]

Galerija[уреди | уреди извор]

Izvori[уреди | уреди извор]

  1. ^ „Što je galaksija? Upoznajte 15 najpoznatijih”. 2019-11-20. Приступљено 2020-01-18. 
  2. ^ Tadpole Galaxy | StarDate Online
  3. ^ а б „Daleke galaktike u pozadini jedne odbjegle galaktike > Zvjezdano selo Mosor > Slikovnica”. Приступљено 2020-01-18. 
  4. ^ „SD13”. Приступљено 2020-01-18.