Пређи на садржај

Разговор:Хусинска буна/Архива 1

Садржај странице није подржан на другим језицима
С Википедије, слободне енциклопедије
Архива 1 Архива 2

Први поднаслов

Meni se cini da u Bgd ima ulica HusiNJskih rudara, na Karaburmi.... Sa NJ, a ne sa N.--Maduixa kaži 13:40, 24. јул 2007. (CEST)[одговори]

Улица је Хусинских рудара са Н. Проверио на мапи улица у Београду. Рударско насеље код Тузле се зове Хусино.--Drazetad 13:59, 24. јул 2007. (CEST)[одговори]


Хм, значи да сам ја све ове године живела у заблуди--Maduixa kaži 14:04, 24. јул 2007. (CEST)[одговори]

За некад убудуће...

KALENDAR DOGADJAJA HUSINSKE BUNE

1920. godina 1. novembar: Cijene su od 1. avgusta porasle za 60, a rudari su tražili povišicu nadnica za 30 do 45 odsto po kategorijama radnika. 21. decembar: Rudari se pridružuju štrajku rudara Slovenije - U samoj Kreki rad je prestao 22. decembra. - Drugovi, oni nam nedaju povišicu koju tražimo, a prijete nam da æe nas otpustiti s posla, izbaciti iz državnih stanova i protjerati u zavièajna mjesta ako se ne vratimo na posao. Mene gone da u roku od 24 sata napustim Jugoslaviju Ovim rijeèima Franjo Rezaè je podnio izvještaj i oprostio se od Kreke. -Mitar Trifunoviæ Uèo govori radnicima posebno o disciplini u štrajku (straže, èuvanje opreme itd.). Mjesni komitet KPJ odluèuje da se štrajkaèki odbor i uprava podružnice rudara preseli na Husino. - Sa štrajkolomcima postupati oštro. 23. decembar: Drugog dana štrajka, rudari odlaze kod Srškiæa, predsjednika Zemaljske vlade. Pokušaj da se izaðe u susret rudarima propada. -40 vozova se obustavlja pošto nema uglja pa Vlada svim sredstvima nastoji da uguši štrajk. 25. decembra: Vlada u Beogradu donosi odluku o militarizaciji rudarskih radnika. Uredba nije sprovedena pošto se spremala Obznana, daleko radikalnijih mjera.

U TUZLI SU DOGAÐAJI TEKLI OVIM REDOM: 21 decembra: Savez rudarskih radnika donosi odluku o štrajku. 22. decembra: Delegacija rudara na èelu sa Rezaèem odlazi kod direktora Veselskog, gdje se veæ nalaze okružni naèelnik Dimitrije Grudiæ i komandant mjesta pukovnik Jovan Petroviæ. Razgovor je bio kratak. Direktor je ponovio stav Zemaljske vlade o minimalnim povišicama, a Grudiæ o sankcijama protiv štrajkaèa. -Rudari u Domu slušaju objašnjenje Rezaèa, Uèe i Ðorða Anðeliæa, sekretara oblasnog komiteta KPJ za tuzlansku oblast. Sala Doma bila je puna, a oko nje je oko 100 policajaca. 23. decembar: -Sekretar oblasnog komiteta KPJ Ðorðe Anðeliæ traži sastanak upravnog odbora podružnice rudarskih radnika, povjerenika i istaknutih radnika. Predsjedava Franjo Rezaè kao predsjednik podružnice. Donosi se odluka da se štrajkaèi iz državnih stanova s porodicama prebace na Husino, Lipnicu i druga sela, da ih na zimi ne bi izbacili žandari. - Osnovan fond za pomoæ štrajkaèkim porodicama. Niko Trifkoviæ je tu pomoæ trebalo da sakuplja u Tuzli. -Culi su se predlozi o oružanom otporu na Husinu, ako doðu žandari. Tome se suprostavio sekretar Anðeliæ. - Sa sastanka je Franjo Rezaè napustio i Kreku i Jugoslaviju. To je tražila policija. 24 decembar: Seljenje porodica na Husino (45 porodica). 25. decembar: - 60 porodica preseljava se u Lipnicu, Moranèane, Par Selo, Orašje. Ukupno je iseljeno oko 100 porodica, mahom Slovenaca koji su prije godinu dana dovedeni da zamijene rudare koji su štrajkovali. - U kuci Jove Ružiæa na Husinu nalazio se Upravni odbor podružnice s radnièkim povjerenicima. Oko kuæe je bila bašta gdje se okupljao veæi broj štrajkaèa. 25. decembar: Prvi sastanak Upravnog odbora na Husinu. Protjeranog Rezaèa zamjenjuje Željeznik. Tog dana uveèe zakazan je zbor štrajkaèa. Govorili su Željeznik, Braèun i ostali. Odluèeno je ako se pojave žandari, da se razoružaju, odnosno da se u patrolama kontroliše prilaz selu. 26. decembar: - Sastanak u Ružiæa bašèi. Potvrðuje naroèito odluke o pružanju otpora. Šalje se bezuspješno pristav u Kreku da pohapsi rudare. Pristav je zatekao prazne kolone. 27 decembar: Vlasti su napravile pravi ratni plan po kome su 27 . decembra trebali da budu pohvatani rudari štrajkaèi i protjerani u svoja zavièajna mjesta. Naèelnik Grudiæ je izdao nareðenje Žandarima i policajcima da pretresu Husino, Ljubaèe, Moranèane, Dubrave i Lipnicu, kao i druga sela rudara. Na željeznièkoj stanici Kreka èekale su spremne kompozicije. Navedenog dana, oko podne, 19 naoružanih žandara i policajaca na èelu sa narednikom Kovaèeviæem pošlo je prema Husinu, Bukinju i Lipnici. Glavni napad bio je upravljen na Husino, kao centar štrajkaèkog pokreta. Straže Husinjana primjetile su kretanje žandara i policajaca o èemu su odmah izvijestile svoj štab. Ubrzo je došlo do sukoba. Prvi su zapucali žandari. Husinjani su odgovorili pušèanom i revolverskom paljbom, a zatim je došlo do juriša seljaka i rudara naoružanih toljagama, kamenjem i ponekom puškom. Dva policajca i jedan žandar bili su zarobljeni, dok je drugi žandar bio teže ranjen pušèanim metkom u stomak. Ostali Žandari i policajci u paniènom strahu uspjeli su da pobjegnu u pravcu Tuzle. Ranjenog žandara Reljiæa rudari su prebacili u tuzlansku bolnicu, ali on je istog dana umro. Istog dana uveèe na rudarsko selo Husino krenula su dva bataljona vojske s topovima i oko 50 žandara. U prethodnici je išlo 20 'gardista' mobilisanih u Tuzli iz redova moralno propalih osoba i raznih špekulanata. Vojska je opkolila selo, a topovske cijevi artiljerci su uperili u kuæe Husinjana. Po svim vojnim pravilima vojnici su poèeli da prodiru u selo. Rudari nisu htjeli, a nisu ni mogli da se suprostave vojsci. Mirno su se razišli svojim kuæama. Tako je u zoru 28. decembra 1920. godine, prestao oružani otpor na Husinu. Iduæeg dana skršen je oružani otpor u Lipnici. Protiv pobunjenih rudara i njihovih porodica odmah su poèele surove represije: pljaèka, silovanje, prebijanja, masovna hapšenja i druga nasilja. Po zvjerstvima su se naroèito isticali civilni gardisti. Oko 500 ljudi strpano je u zatvor, a oko 200 izloženo raznim vrstama muèenja. Dva rudara poginula su za vrijeme borbe, petorica su umrla od posljedica teških tjelesnih povreda u toku 1921. godine. U narednim godinama jos 25 rudara i seljaka umrlo je od muèenja za vrijeme bijelog terora. Mnogi graðani, radnici i napredni pojedinci iz Tuzle pružali su raznovrsnu pomoæ uhapšenim rudarima i njihovim porodicama.

Tekst prepisan iz brošure izdate povodom 50. godišnjice Husinske bune. http://kladanj.17.forumer.com/viewtopic.php?p=26856&sid=e493fe43a55c3c7b0f062b7ce0ba8dad

— Претходни непотписани коментар оставио је корисник TheMiner (разговордоприноси) | 03:49, 23. фебруар 2008

Садржај чланка

Овај чланак захтева поуздане рецензиране изворе како би се тема чланка представила квалитетно и објективно. Препорука је да то буду извори доступни на сајту GoogleBooks. Погледајте Википедија:Навођење извора--Autobot (разговор) 06:57, 17. октобар 2013. (CEST)[одговори]