Martovske ide
Vikipedija na engleskom jeziku ima opširniji članak, Ides of March, o ovoj temi. |
Martovske ide (лат. Idus Martii) je u rimskom kalendaru bio naziv za 15. mart. Na taj dan se u Rimu održavala svečanost u čast boga Marsa i održavala vojna parada. Osim u martu, izraz ide se koristio i za 15. dan meseca maja, jula i oktobra, odnosno 13. dan u svim ostalim mesecima.[1]
Izraz martovske ide se očuvao i nakon rimskog doba, odnosno dobio novo značenje zato što upravo na taj datum, 15. marta 44. p. n .e, izvršen je atentat na Julija Cezara. Prema Plutarhu, pre samog atentata Cezar je od vidovnjaka bio upozoren da mu preti opasnost na Martovske ide, ali je to upozorenje zanemario. Na putu za Pompejev teatar je istog vidovnjaka sreo i podozrivo rekao kako su „Martovske ide došle”, na šta mu je vidovnjak odgovorio „Da, ali još nisu prošle.” Ubrzo potom je Cezar ubijen. Susret je dramatizovao Vilijam Šekspir u svojoj drami Julije Cezar, odakle potiče i izreka „Čuvaj se Martovskih ida.”[2]
Otada Martovske ide služe kao izraz kojim se opisuje neka opasnost ili nevolja koja preti, a koja će se dogoditi u tačno određeno vreme.[3]
Reference
[уреди | уреди извор]- ^ Caesar, Rome, Facts, & Description | Britannica”. www.britannica.com (на језику: енглески). 2023-12-04. Приступљено 2023-12-26.
- ^ Salzman, Michele R. (1990). On Roman time: the codex-calendar of 354 and the rhythms of urban life in late antiquity. The transformation of the classical heritage. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-06566-6.
- ^ Scullard, Howard Hayes (1981). Festivals and ceremonies of the Roman Republic. Aspects of Greek and Roman life. Ithaca, NJ: Cornell University Press. ISBN 978-0-8014-1402-2.