Konstanta brzine hemijske reakcije — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Autobot (разговор | доприноси)
м ispravke
Autobot (разговор | доприноси)
м Бот: исправљена преусмерења
Ред 15: Ред 15:
:<math>\frac{d[C]}{dt} = Ae^\frac{-E_a}{RT}[A]^m[B]^n</math>
:<math>\frac{d[C]}{dt} = Ae^\frac{-E_a}{RT}[A]^m[B]^n</math>


-{''E<sub>a</sub>''}- je [[energija aktivacije]] i -{''R''}- je [[univerzalna gasna konstanta]]. Pošto na [[temperatura|temperaturi]] -{''T''}- molekuli imaju energije definisane [[Bolcmanov zakon raspodele|Boltcmanovom distribucijom]], može se očekivati da će udeo sudara sa energijom većom od -{''E<sub>a</sub>''}- varirati sa faktorom -{''e<sup>-Ea/RT</sup>''}-. -{''A''}- je pre-eksponencijalni faktor ili [[faktor frekvencije]].
-{''E<sub>a</sub>''}- je [[energija aktivacije]] i -{''R''}- je [[gasna konstanta|univerzalna gasna konstanta]]. Pošto na [[temperatura|temperaturi]] -{''T''}- molekuli imaju energije definisane [[Bolcmanov zakon raspodele|Boltcmanovom distribucijom]], može se očekivati da će udeo sudara sa energijom većom od -{''E<sub>a</sub>''}- varirati sa faktorom -{''e<sup>-Ea/RT</sup>''}-. -{''A''}- je pre-eksponencijalni faktor ili [[faktor frekvencije]].


[[Arenijusova jednačina]] daje kvantitativnu osnovu odnosa između energije aktivacije i brzine reakcije.
[[Arenijusova jednačina]] daje kvantitativnu osnovu odnosa između energije aktivacije i brzine reakcije.

Верзија на датум 13. јул 2014. у 22:54

U hemijskoj kinetici konstanta brzine hemijske reakcije k ili je kvantitativna mera brzine hemijske reakcije.[1][2][3]

Za hemijsku reakciju gde supstance A i B reaguju i proizvode C, brzina reakcije ima oblik:

Reaction: A + B → C

k(T) je konstanta brzine reakcije, koja je zavisna od temperature.

[C] je koncentracija supstance C u molovima po jedinici zapremine rastvora podrazumevajući da se reakcija odvija u celoj zapremini rastvora (za reakcije koje se odvijaju na graničnoj površini, konstanta bi bila definisana kao broj molova C po jedinici površine).

Eksponenti m i n se nazivaju redovima i zavisni su od mehanizma reakcije. Oni se mogu odrediti eksperimentalno.

Jednostepena reakcija se može zapisati kao

Ea je energija aktivacije i R je univerzalna gasna konstanta. Pošto na temperaturi T molekuli imaju energije definisane Boltcmanovom distribucijom, može se očekivati da će udeo sudara sa energijom većom od Ea varirati sa faktorom e-Ea/RT. A je pre-eksponencijalni faktor ili faktor frekvencije.

Arenijusova jednačina daje kvantitativnu osnovu odnosa između energije aktivacije i brzine reakcije.

Vidi još


Reference

  1. ^ House, James E. (13. 9. 2007). Principles of Chemical Kinetics, Second Edition (2. edition изд.). ISBN 978-0-12-356787-1.  Текст „publisher: Academic Press ” игнорисан (помоћ)
  2. ^ Jeffrey I. Steinfeld, Joseph S. Francisco, William L. Hase (20. 8. 1998). Chemical Kinetics and Dynamics (2nd Edition изд.). Prentice Hall. ISBN 0-13-737123-3. 
  3. ^ Chemical Kinetics (The Rates of Chemical Ractions)

Literatura

  • Jeffrey I. Steinfeld, Joseph S. Francisco, William L. Hase (20. 8. 1998). Chemical Kinetics and Dynamics (2nd Edition изд.). Prentice Hall. ISBN 0-13-737123-3. 
  • House, James E. (13. 9. 2007). Principles of Chemical Kinetics, Second Edition (2. edition изд.). ISBN 978-0-12-356787-1.  Текст „publisher: Academic Press ” игнорисан (помоћ)