Đek Marinaj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đek Marinaj
Đek Marinaj
Lični podaci
Puno imeĐek Marinaj
Datum rođenja( 1965-05-26)26. maj 1965.(58 god.)
Mesto rođenjaOblast Velika Malesija, Albanija
Zvanični veb-sajt
marinaj.info

Đek Marinaj (alb. Gjekë Marinaj) je albansko-američki pesnik, pisac, prevodilac, književni kritičar,[1] i utemeljitelj Teorije protonizma[2] trenutno živi u Sjedinjenim Državama. Marinaj je bio prvi predsednik Društva albansko-američkih pisaca koje je ustanovljeno 2001. godine[2][3] i objavio je nekoliko knjiga poezije, proze i književne kritike. Marinaju je 2008. dodeljena Pjeter Arvnori Nagrada za književnost od strane QNK dela Ministarstva za turizam, kulturu, mladost i sport Albanije.[4]

Mladost i karijera[uredi | uredi izvor]

Rođen 1965. godine u Velikoj Malesiji (severna Albanija). Marinaj je počeo karijeru pisanja kao ograničeni dopisnik objavljujući u brojnim albanskim medijima, prvo u lokalnim novinama u Skadru a onda u nizu albanskih državnih izdanja uključujući Zëri i Rinisë („Glas mladosti“), Luftëtari („Borac“), Vullnetari („Dobrovoljac“) i Drita (Zora).[5] U avgustu 1990. Marinaj je objavio protivkomunističku satiričnu pesmu pod nazivom „Konji“ (originalno albanski: Kuajt) i svestan predstojećeg hapšenja od strane komunističkog režima Marinaj je 12. septembra 1990. pobegao vlastima nezakonito prešavši albansko-jugoslovensku granicu i pobegao prvo u Jugoslaviju a kasnije u Sjedinjene Države.[6][7] U julu 1991. je stigao u San Diego a zatim otišao u Ričardson Texas. Marinaj je 2001. osnovao Udruženje albansko-američkih pisaca i delovao kao njegov predsednik sve do 2009. godine.[8] and served as president until 2009.[9]

Boravak u Srbiji[uredi | uredi izvor]

U Podgoricu u Crnoj Gori je stigao na jutro 12. septembra 1990. Dve sedmice kasnije prebačen je u Srbiju gde je proveo nekoliko meseci u izbegličkom kampu Padinska Skela u blizini Beograda. Kasnije je premešten u hotel Avala, u planinsko turističko odmorište koje su Ujedinjene nacije preobratile u izbeglički kamp. Obezbedio je posao postavljajući telefonske linije, a slobodno vreme je provodio učeći srpski jezik. U maju 2011. u intervjuu za OMNIBUS TV Marinaj je izjavio da je jako zahvalan srpskom narodu na veoma dobrom odnosu prema njemu tokom teškog razdoblja u njegovom životu.[10]

Autorski intervjui[uredi | uredi izvor]

Dok je živeo u Americi Marinaj je nastavio da radi kao novinar honorarac za albanske medije; njegov honorarni rad uključivao je intervjue sa Predsednikom Džordž H. V. Bušom,[11] devetim i trenutnim predsednikom Izraela Šimon Peresom i čuvenim svetskim fudbalerom Peléom.[2]

Konji[uredi | uredi izvor]

Marinaj je svoju pesmu pod nazivom „Konji“ objavio u albanskim nacionalnim novinama Drita; na prvi pogled izgledala je kao jednostavna pesma o domaćim životinjama, ali je u stvari bila satirični, društveni i politički komentar o albanskom narodu koji je okupljen i doveden u tor od strane despotskog, komunističkog režima.[9] Pesma se pojavila u Driti 19. avgusta 1990. godine i odgovor je bio neposredan i nadmoćan, jer je čista smelost objavljivanja takve podrivačke pesme u državnim novinama zapanjila Albance (a ubrzo posle toga i međunarodnu zajednicu).[12], U roku od nekoliko sati primerci Drite su se rasprodali širom zemlje pa su ljudi počeli da prepisuju pesmu na komadiće papira i da dele jedni drugima u podzemnim prolazima, i na ulicama. Mesecima kasnije protestanti su skandirali pesmu preko megafona tokom protivvladinih demonstracija.[13] Sa ove tačke gledišta „Marinajeve reči su inspirisale slobodu i doprinele porazu komunizma u Albaniji.[14] Ipak, uvidevši da pesnici mogu biti i obešeni u centru grada zbog izražavanja sličnih ideja o slobodi i oslobođenju, Marinaj je shvatio da odmah mora da napusti zemlju; spakovao je nekoliko omiljenih knjiga, rekao porodici i prijateljima da ide na odmor i krenuo na osmosatni put preko planina u Jugoslaviju.[9]

Obrazovanje u Americi[uredi | uredi izvor]

Posle obrazovanja u Albaniji, Marinaj je 2001. dobio diplomu sa više naučne škole Brukhevn Koledž .[15] Obrazovanje je nastavio na teksaškom Univerzitetu u Dalasu i tu je 2006. diplomirao Magna cum laude studije književnosti. Magistrirao je na istom predmetu 2008. Tri godine kasnije primio je svedočanstvo od Centra Akerman za studije holokausta.

Doktor filozofije[uredi | uredi izvor]

Marinaju je 2012. teksaški Univerzitet u Dalasu dodelio doktorat. Njegova disertacija koja se fokusirala na istoriju i filozofiju usmene poezije na Balkanu i na teoriju prevođenja naslovljena je „Usmena poezija u albanskoj i drugim balkanskim kulturama: prevođenje lavirinata neprevodivosti".[16]

Teorija protonizma[uredi | uredi izvor]

Kako izveštava The Dallas Morning News, Marinajeva teorija protonizma teži da kroz književnu kritiku „unapredi mir i pozitivno razmišljanje“.[2] Teorija protonizma predlaže da u svakom književnom delu postoje jake i slabe tačke, ali iznosi da lični interesi i predrasude kritičara utiču na to koliko će pažnje te tačke dobiti.[17] Marinaj je utemeljio teoriju protonizma 2005. kao odgovor na poplavu neopravdane, negativne kritike u istočnoevropskoj akademskoj zajednici koja je usledila nakon raspada komunizma i kao odgovor on je razvio protonizam da bi obezbedio zajedničke osnove na osnovu kojih bi kritičari nepristrasno mogli oceniti književno delo.[18] Protonizam se zasniva na temelju pet središnjih principa: istina, istraga, povraćaj, protonizmiotika i etika.[19]

Trenutno zanimanje[uredi | uredi izvor]

Marinaj, između ostalih tečaja, podučava i Engleski jezik i komunikacije na Ričland Koledžu još od 2001.[20]

Objavljene knjige[uredi | uredi izvor]

Marinaj je objavio nekoliko knjiga poezije, žurnalistike i književne kritike. Njegove tri knjige poezije uključuju Mos më ik larg (Ne napuštaj me), Infinit (Beskonačno), i Lutje në ditën e tetë të javës (Molitva osmog dana sedmice).[10] Osim toga objavio je knjigu autorskih intervjua pod nazivom Ana tjetër e pasqyrës (Druga strana ogledala), knjigu izabranih članaka i eseja pod nazivom Ca gjëra nuk mund të mbeten sekret (Neke stvari ne mogu ostati u tajnosti) i jednu knjigu književne kritike pod nazivom Protonizmi: nga teoria në praktikë (Protonizam: iz teorije u praksu).[13]

Prevodi[uredi | uredi izvor]

Marinaj je radio kao gostujući urednik u Translation Review,[21] i preveo nekoliko knjiga sa engleskog na albanski jezik i dve sa albanskog na engleski uključujući i zbirku albanske usmene epske poezije (sa Frederikom Tarnerom (pesnik)) i uredio je više knjiga na oba jezika.[13]

Priznanja i kritike[uredi | uredi izvor]

Marinaj je dobitnik Pjetër Arbnori nagrade za književnost od strane QNK, dela albanskog Ministarstva za kulturu 2008. godine.[7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pai, Shin Yu (21. 7. 2007). „EDITOR'S NOTE”. Locuspoint. Pristupljeno 17. 4. 2012. 
  2. ^ a b v g Bever, Lindsey (4. 5. 2012). „Power of a poem” (PDF). Neighborgo. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  3. ^ Stock, Justin (18. 1. 2011). „Albanian-Americans Unite Through Love of the Written Word”. StamfordPatch. Arhivirano iz originala 22. 7. 2012. g. Pristupljeno 17. 4. 2012. 
  4. ^ „Professor and Student Cross the Balkans for Poetry”. The University of Texas at Dallas. 23. 6. 2011. Pristupljeno 17. 4. 2012. 
  5. ^ Montgomery, Gary. „Public Profile”. ALTA. Arhivirano iz originala 8. 11. 2012. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  6. ^ Dibrani, Shefqet (15. 12. 2003). „Sfidat e intelektualit” (na jeziku: Albanian). Bota Sot. Pristupljeno 18. 4. 2012. 
  7. ^ Editorial. „testimonials”. Illyria. Arhivirano iz originala 9. 3. 2013. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  8. ^ a b v Flynn, Brent (18. 8. 2005). „Albanian writers recognize 2 from UTD for translating poet”. The Dallas Morning News. Arhivirano iz originala 01. 10. 2017. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  9. ^ a b ATLA. „Public Profile”. ALTA. Arhivirano iz originala 8. 11. 2012. g. Pristupljeno 1. 5. 2012. 
  10. ^ Marinaj, Gjekë (26. 1. 2008). „Këlliçi i mikorofonit sportiv bën 70 vjeç, në SHBA.” (PDF) (na jeziku: Albanian). Gazeta Shekulli. Pristupljeno 12. 6. 2013. 
  11. ^ Dore, Eva (11. 11. 2011). „Fenomeni "Gjekë Marinaj" (na jeziku: Albanian). Shqip. Arhivirano iz originala 28. 03. 2022. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  12. ^ a b v Nicholson, Eric (28. 2. 2010). „Award carries poetic justice” (PDF). UTD Mercury. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  13. ^ Bever, Lindsey (4. 5. 2012). „Power of a poem” (PDF). The Dallas Morning News. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  14. ^ „News Note”. Brookhaven College. 10. 2. 2011. Arhivirano iz originala 24. 7. 2012. g. Pristupljeno 19. 4. 2012. 
  15. ^ media, UTD (6. 12. 2012). „Doctoral degrees awarded by U.T. Dallas”. UTD. Arhivirano iz originala 11. 03. 2022. g. Pristupljeno 2. 2. 2013. 
  16. ^ Dobrescu, Marius (avgust 2012). „Afinitatile culturale” (na jeziku: Romanian). Prietenul Albanezului. Arhivirano iz originala 19. 10. 2013. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  17. ^ Rexhepi, Afrim A. (decembar 2012). „Haiku and the theory of Protonism” (PDF) (na jeziku: Macedonian). Spektar. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  18. ^ Zogaj, Preç (3. 12. 2012). „teoria që sheh bardhë dhe lart” (na jeziku: Albanian). Mapo. Arhivirano iz originala 13. 12. 2017. g. Pristupljeno 5. 2. 2013. 
  19. ^ Gilmer, Jenni (16. 1. 2009). „This week’s RLC update – Marinaj awarded literature prize”. Richland College - Media & Newsroom. Arhivirano iz originala 5. 8. 2012. g. Pristupljeno 19. 4. 2012. 
  20. ^ "translation review" „Guest Editor” Proverite vrednost parametra |url= (pomoć) (PDF). Translation Review. jesen 2008. Pristupljeno 11. 2. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]