Aleksandrov sarkofag

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sarkofag se danas nalazi u istanbulskom Arheološkom muzeju

Aleksandrov sarkofag je sarkofag iz 4. veka p. n. e., koji je dobio svoju značajnost po reljefima koji pokazuju Aleksandra Makedonskog. Pronađen je 1887. kod nekropole u Sidonu u današnjem Libanu. Danas je izložen u istanbulskom Arheološkom muzeju.

Sarkofag je uprkos imenu pripadao Abdalonimu, kralju Sidona, kojeg je imenovao sam Aleksandar Makedonski. Po drugoj teoriji, sarkofag je pripadao persijskom satrapu Mazesu, upravniku Vavilona.

Sastav rezbarija na sarkofagu[uredi | uredi izvor]

Detajl - Aleksandar na Bukefalu

Sarkofag je napravljen od polihromatskog mermera donesenog sa grčke planine Penteli. Rezbarije na jednoj strani prikazuju Aleksandra Makedonskog u borbi protiv persijske konjenice u bici kod Isa, gde je Aleksandar prikazan na svom legendarnom konju Bukefalu. Za drugu osobu na konju se smatra da je Aleksandrov intimni prijatelj i general Hefestion (Hefastion). Treći konjenik je navodno Perdika.

Sa druge strane, rezbarija prikazuje Aleksandra u lovu na lavove. Treća strana prikazuje Abdalonima u lovu na lavove, a četvrta strana prikazuje bitku kod Gaze i na jednom manjem delu ubistvo Perdike.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]