Atanasije Pejatović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Atanasije Pejatović
Atanasije Pejatović
Lični podaci
Puno imeAtanasije Pejatović
Datum rođenja(1875-01-21)21. januar 1875.
Mesto rođenjaPljevlja, Otomanska Imperija
Datum smrti22. april 1903.(1903-04-22) (28 god.)
Mesto smrtiPljevlja, Otomanska Imperija
ObrazovanjeVelika škola
Naučni rad
PoljeIstorija Geografija
Etnografija

Atanasije Pejatović (Pljevlja, 1875 — Pljevlja, 1903) bio je srpski istoričar, geograf, student i saradnik Jovana Cvijića, profesor i direktor Pljevaljske gimnazije.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Atanasije (u literaturi Tanasije) Pejatović rođen je u Pljevljima od oca Joka i majke Ane (rođene Đenisijević). Nakon osnovne škole koju je završio u Pljevljima obrazovanje je nastavio u Prvoj beogradskoj gimnaziji. Godine 1899. diplomirao je na Geografsko-istorijskom odseku Velike škole u Beogradu. Atanasije Pejatović je bio najbolji student i saradnik profesora Jovana Cvijića. Po završetku studija bio je pripravnik u skopskoj gimnaziji. Godine 1901. položio je profesorski ispit i primio dužnost direktora novoosnovane srpske Pljevaljske gimnazije gde ostaje do smrti 1903. Umro je u 28 godini u Pljevljima.

Dela[uredi | uredi izvor]

"Jedan srpski rodoslov nove redakcije", (spomenik Srpske akademije nauka i umetnosti), "Srednje Polimlje i Potarje" 1898 (posebno delo u ediciji Srpske akademije nauka i umetnosti), "Mrnjavčevići u istoriji i narodnim pjesmama" 1899, "Nasleđe srpskih zemalja" (knjiga 1) 1901. "Spisak fermana, buruntija i hudžepa u manastiru Sv. Trojice kod Pljevalja" i dr.

Članci i slike[uredi | uredi izvor]

U ilustrovanom listu "Nova iskra" iz 1903. godine nalaze se članci: "Manastir Sopoćani : (iz putnih beležaka)" u broju 3 i "Manastir Davidovica" u broju 7. Osim toga u listu "Nova iskra" iz iste godine u broju 3 može se videti slika Manastira Sopoćani[2], a u broju 4 slika ruševine Manastira Davidovica[3] na Limu kod Brodareva koje je naslikao A. Pejatović.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • A. Pejatović (1903), Manastir Sopoćani : (iz putnih beležaka), God. 5, br. 3, pp. 81-83 (COBISS)[mrtva veza]
  • A. Pejatović (1903), Manastir Davidovica, God. 5, br. 7, pp. 217-219 (COBISS)[mrtva veza]
  • Istorija Pljevalja: zbornik radova (2009), Subotica (COBISS)[mrtva veza]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]