Brezonik

Koordinate: 44° 05′ 54″ S; 22° 05′ 33″ I / 44.098243° S; 22.092386° I / 44.098243; 22.092386
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Brezonik
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBorski
GradBor
Geografske karakteristike
Koordinate44° 05′ 54″ S; 22° 05′ 33″ I / 44.098243° S; 22.092386° I / 44.098243; 22.092386
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Brezonik na karti Srbije
Brezonik
Brezonik
Brezonik na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj19210
Pozivni broj030
Registarska oznakaBO

Brezonik je naselje i gradska mesna zajednica Bora u Borskom upravnom okrugu u Srbiji.

Brezonik je najsevernija i po površini najveća gradska mesna zajednica Bora. Nalazi se na putu koji povezuje Bor sa Kriveljem, 3 kilometara udaljen od Bora i 5,5 kilometara od Krivelja.

Brezonik je danas ugroženo naselje zbog rudarskih aktivnosti, okruženo rudarskim jalovištima, kamenolomom „Kriveljski kamen" i podzemnom jamskom eksploatacijom.[1]

U naselju se nalazi rumunska pravoslavna crkva posvećena Svetom proroku Iliji i Svetim mučenicima Brankovenima koja je osveštana 5. juna 2016. godine.[2]

Istorija[uredi | uredi izvor]

U knjizi „Crna Reka” Marinka Stanojevića, navodi se da je Brezonik, pored Cerova, jedan od dva kriveljska zaseoka koji ima 80 kuća i zbijenog je tipa. Navodi se da je naselje Brezonik nastalo je iseljavanjem iz Krivelja, jer u njemu nije bilo dovoljno mesta za širenje sela, a naziv je dobio po istoimenoj rečici koja protiče kroz naselje.[3]

Prema popisu iz 1953. Brezonik je imao 33 domaćinstava i 141 stanovnika.[4]

Brezonik je izdvajanjem od Krivelja i formiranjem nove gradske mesne zajednice postao sastavni deo Bora.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „MZ Brezonik zaustavila kompaniju Zijin!”. krivelj.org. 06. 04. 2021. Pristupljeno 04. 09. 2023. 
  2. ^ Crîșmaru, Romeo (12. 06. 2016). „O nouă biserică românească a fost sfințită la Bor, în Valea Timocului”. jurnalromanesc.ro. Pristupljeno 04. 09. 2023. 
  3. ^ Crna Reka: Antropogeografska građa iz zaostavštine Marinka Stanojevića, priredio Ljubiša Rajković Koželjac, str. 76-82, Zaječar 1975.
  4. ^ Popis stanovništva 1953, tom 13, Savezni zavod za statistiku, 1959.

Vidi još[uredi | uredi izvor]