Varenje hrane u želucu preživara

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Izgled želuca preživara sa desne strane

Kod herbivora preživara gastro-intestinalni trakt je dobro adaptiran za bakterijsku fermentaciju i iskorišćavanje produkata njihovog razlaganja. Njihov želudac se sastoji iz četiri dela: mrežavac (lat. reticulum), burag (rumen), listavac (omasum) i sirište (abomasum).

Evolucione promene[uredi | uredi izvor]

U čitavom životinjskom carstvu mogućnost razlaganja hrane u digestivnom traktu je veoma mala, iako se velika količina celuloze nalazi u biljnoj masi. Postoje dva mišljenja o evoluciji građe digestivnih organa preživara: jedno je da se njihova građa prilagođavala vrsti hrane koju su imali na raspolaganju, a drugo je da su životinje birale hranu koja odgovara tipu njihovog digestivnog trakta. Kod životinjskih vrsta koje poseduju sposobnost razlaganja celuloze digestivni organi su tako modifikovani kako bi obezbedili optimalne uslove za preživljavanje i delatnost svojih simbionata - mikroorganizama koji razgrađuju celulozu do proizvoda značajnih za domaćina. [1]

Kapaciteti predželudaca[uredi | uredi izvor]

Ukupan kapacitet predželudaca varira između 110-250 litara, zavisno od veličine i rase goveda. Od ove zapremine na burag i mrežavac otpada oko 85%. Zapremina samog buraga kod goveda iznosi 100-150 litara, listavca 7-18, a sirišta 10-20. Kapacitet predželudaca kod ovce iznosi 15 litara.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „PSS Kikinda: Varenje kod preživara | Poljoprivredna savetodavna sluzba AP Vojvodine”. www.polj.savetodavstvo.vojvodina.gov.rs. Pristupljeno 2021-03-03. [mrtva veza]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Stojić, Velibor (2004) Veterinarska fiziologija. Naučna KMD, Beograd. str. 226, 229.ISBN 86-84153-33-2

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]